Povijest

Boka Kotorska je veoma rano došla u dodir s kršćanstvom, tome su pogodovali

dobri rimski kopneni i morski putevi. Sveti Pavao u poslanici Rimljanima (Rim 15,19),

ove prostore spominje kao Ilirik a u Drugoj poslanici Timoteju (2 Tim 4,10), kao Dalmaciju.

Povezanost Ilirika s Rimskom crkvom išla je preko Soluna, gdje je već u prvim stoljećima

kršćanstva stolovao papinski vikar koji se još na VI Ekumenskom saboru 681. godine

potpisuje kao vikar rimskoga pape (Vicarius Romani Pontificis).

Prvi poznati Kotorski biskup bio je Paulus koji je bio učesnik Kalcedonskog koncila 451. godine.

Kasnoantičko, odnosno rano kršćansko porijeklo Kotorske biskupije svjedoči i

ranokršćanska krstionica s kraja V. ili prve polovine VI. stoljeća, otkrivena u arheološkim

istraživanjima poslije potresa 1979. u crkvi Svete Marije od Rijeke gdje su pronađeni i temelji

vjerojatno prve kotorske katedrale sa ostacima (sintronosa) tj. biskupskog trona

i oltarskog ciborija iz VI. stoljeća.

Sve je to pronađeno u prezbiteriju današnje konkatedralne crkve Svete Marije od Rijeke

(XII.–XIII. st.) Siguran spomen kotorskog biskupa Ivana nalazimo u aktima II Nicejskog koncila 787. godine.

U kotorskim epigrafskim spomenicima godine 809. spominje se ime biskupa Ivana.

Zatim se kotorski biskup spominje i na Splitskim saborima za vrijeme hrvatskog kralja Tomislava

godine 925. i godine 928. Do druge polovine XI. st. sačuvan je fragmentarni popis kotorskih biskupa,

a od godine 1090. do danas taj popis je gotovo u potpunosti sačuvan a započinje imenom

biskupa Grimoalda koji je bio Langobardskog porijekla.

U Sankt Petersburgu danas se čuva Pontifikal i Lekcionar kotorske biskupije

koji su pripadali ovom biskupu. To nam svjedoči da je Kotor i nakon velikog raskola

1054. godine ostao pod jurisdikcijom zapadnog patrijarhata.

Svetišta

Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja

Gospa od Škrpjela

Sveta Marija – Ratac

Gospa od milosti

Kotorski dekanat

Kotor – katedrala

Franjevački samostan

Škaljari – Gospa od Snijega

Muo – Marija Pomoćnica kršćana

Dobrota – Sv. Matej

Dobrota – Sv. Eustahije

Bogdašići – Sv. Petar

Biskup

Životopis Ordinarija kotorske biskupija mons. Ilije Janjića

Mons. Ilija Janjić rođen je 20. rujna 1944. godine u Vidovicama

u Bosanskoj posavini od oca Ante i majke Jele kao njihovo prvo dijete.

U rodnom mjestu završio je šest razreda osnovne škole,

a sedmi i osmi razred u Orašju.

U sjemenište kao pitomac Kotorske biskupije,

primljen je u petnaestoj godini života 1959. god.

Prve dvije gimnazijske godine bio je u Pazinu,

a druge dvije u Dubrovniku, gdje je 1963. godine maturirao.

Visoku teološku školu završio je u Splitu i nakon desetog semestra

zaređen je za svećenika 29. lipnja 1969. godine

u crkvi Svetog Križa u Splitu.

Šestu godinu Bogoslovije imenovan je župnim upraviteljem na župi Muo

i ujedno završavao 11. i 12. semestar na Bogosloviji u Splitu.

Župničku službu obavljao je u Muo, Škaljarima kod Kotora,

Gornjem Stolivu, Budvi, Prčanju i u Herceg Novom.

U međuvremenu je (1975. – 1980.) bio duhovnik na Bogosloviji u Splitu.

Imenovanje za biskupa zateklo ga je kao kanonika Stolnog kaptola

i dekana u Herceg-Novom 11. ožujka 1996., a posvećen je za biskupa kotorskog

27. travnja iste godine u Kotoru ispred katedrale sv. Tripuna.

KONTAKT

Stari grad 336

ME-85330 Kotor
Crna Gora

Kan­ce­lar

Preč. don Pavao Medač
Tel.:  +382 (0)32 333 053
Mob.:  +382 (0)67 220 256
E-mail: pmuo@t-com.me