Povijest

Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu.

Prema legendi, osnivač Budve bio je Kadmo, sin feničanskogkralja Agenona,

vladar Tebe, muž Aresove i Afroditine kćeri Harmonije.

U dubokoj starosti supružnici su bili prisiljeni napustiti grad.

Na volovskoj zaprezi (otud naziv Butoe – volovi) došli su u zemlju Ilira i zagospodarili njome.

Vjeruje se da se Kadmov i Harmonijin grob nalazi u blizini Epidamna, današnjeg Drača.

Kulturna i povijesna baština

Velika vrijednost Budve je i njena kulturna i povijesna baština:

brojni spomenici, iskopine, tvrđave, samostani i crkve.

U Budvi su tvrđave Citadela, Kastelo, Kosmač na Brajićima i Mogren.

Tvrđava Citadela – Budva

Samostani (manastiri) u Budvi i okolici su:

Podostrog,Praskvica, iznad miločerske plaže,

Reževići iznad uvale Perazićeva Dola, Duljevo ,Podlastva , Gradište.

Podostrog i Stanjevići bili su u vlasništvu Cetinjskog manastira.

Manastir Podostrog

Budva je središte crnogorskoga turizma i dobro je poznata po pješčanim plažama

i prelijepoj mediteranskoj arhitekturi.

Okolica toga grada uzduž obale je sada poznata i kao Budvanska riviera.

Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. stoljeća,

koje okružuju budvanski Stari grad.

Stari grad je bio teško oštećen u razornom potresu 1979. godine,

ali je dosad uglavnom obnovljen.

U blizini Budve se nalazi turističko naselje Bečići.

Budva tj. prapovijesna Buthoe je stara oko 3.450 godina i

jedan je od najstarijih gradova na Jadranu.

Budva je promijenila mnoge osvajače, a najduže su se

na području grada zadržali Mlečani i Austrijanci,

koji su dotada pretežno katolički grad napustili 1918. godine

od kada u njemu

pod Jugoslavijom sve više prevladavahu pravoslavci.

Flora i fauna 

Obalna vegetacija halofita i morskih alga na jugu Crne Gore je slabo poznata,

a podmorske fitocenoze skoro nepoznate.

Prirodoslovni i botanički je najmanje proučena baš ta najtoplija strma obala

Bigova-Platamuni gdje se prije spominju tek 2 morske cistozire i tvrdolisna makija

Quercion ilicis.

Na kopnu od mora do Grbalja ima 211 južnih vrsta vaskularnoga bilja,

od tog su 44 južni mediteranski kserofiti riedki za Crnu Goru.

Ovdje niže je razrađena morska flora, alga i halofita, pa mediteranski kserofiti

od primorske doline Grbalj preko Donje Gore do mora kod Budve.

Turizam

Prvi organizirani turistički dolasci u Budvi,spominju se još 30-tih godina XX stoljeća.

Turizam počinje dolaskom prvih stranaca, Čeha, na obale Budvanske rivijere.

Od tada do danas u turističkom smislu, Budva se vrlo razvila.

Na 12 kilometara , od Jaza do Petrovca na 20-tak plaža možete, na toplom suncu,

od 10. svibnja do 8.studenog uživati oko 182 dana.

Budvanska rivijera obuhvaća površinu od 122 km kvadratna.

Budva ima 25 kilometara razdijeljene obale.

Klima u Budvi je tipično mediteranska, to podrazumijeva blage zime i vrlo topla,

uglavnom suha ljeta. Budva ima 2.300 sunčanih sati godišnje.

Veliki broj plaža posjeduje plavu zastavicu, sto je garancija

vrhunskog kvaliteta i ugođaja na njima.

Na svakoj od spomenutih plaža zastupljeni su i spasioci,

koji motre na kupače i vode računa o sigurnosti.

KONTAKT

Općina Budva

Trg Sunca 3 Budva

85310 Crna Gora

Tel: +382 33 451 000

E-mail: info@budva.me

Web: www.budva.me