Grad Križevci je drugi po veličini grad u Koprivničko-križevačkoj županiji s bogatom obrtničkom tradicijom i razvijenim poduzetništvom. Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, Grad Križevci s okolnim naseljima ima ukupno 20.602 stanovnika na površini od 263,72 km2.

Križevci predstavljaju prometno čvorište brojnih cestovnih pravaca. Kroz Križevce prolazi poddionica državne ceste D10 Sveta Helena-Vrbovec-Križevci-Koprivnica-granica Mađarske, dionica državne ceste D41 Koprivnica–Vrbovec te grad predstavlja poveznicu pravca prema Varaždinu preko državne ceste D22, kao i pravca prema Bjelovaru. Kroz Križevce prolazi željeznička pruga u smjeru Križevci–Vrbovec–Zagreb te Križevci–Bjelovar.

Grad Križevci ima tri poslovne zone: Gornji Čret, Nikola Tesla i Cubinec.

Gradska naselja

Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Cubinec, Čabraji, Dijankovec, Dedina, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Križevci, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš Križevački, Majurec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski, Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Podbrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec

Gospodarstvo

Grad Križevci je drugi po veličini grad u Koprivničko – križevačkoj županiji s bogatom obrtničkom tradicijom i razvijenim poduzetništvom. Gospodarstvo je razvijeno u gradskom središtu u Križevcima gdje posluje većina od 353 poslovna subjekata u 13 grana djelatnosti s oko 4.400 zaposlenih te više od 380 obrta. Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je 1.649 na području lokalne samouprave. Udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu iznosi 2,9% po čemu je na 9. mjestu u Hrvatskoj.

Velike tvrtke

“KTC” (Križevački trgovački centar)

“Radnik”

“Hrvatska poljoprivredna agencija” (HPA)

“Poljocentar”

“Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske”

“Lora” je pogon za proizvodnju kvalitetne obuće.

Popis spomenika, sakralnih objekata i znamenitosti u Križevcima i neposrednoj okolici:

Križevačka grkokatolička katedrala i biskupski dvor

Križevačka konkatedrala sv. Križa

Pavlinski samostan i crkva sv. Ane

Crkva Majke Božje Koruške u Križevcima

Kapela sv. Marka Križevčanina

Kapela sv. Florijana

Križevačka sinagoga, danas središte Turističke zajednice grada

Barokni pil sv. Florijana iz 18. st.

Spomenik Antunu Nemčiću

Kapela sv. Ulrika (Vurija) u šumi u prigradskom naselju Greberanec

Crkva sv. Margarete u Dubovcu, gotička crkva iz 14. st., jedna od najranijih crkava s pročelnim zvonikom

Crkva Uznesenja Marijina u Glogovnici, ima romaničke skulpture iz 13. st.

Sačuvane tradicionalne vinske kleti na vinskim cestama

Prirodne znamenitosti:

Zoološki vrt Zlatka Budina

Park šuma Župetnica s napuštenom lovačkom kućom arhitekta Stjepana Planića

Jezero i seoski turizam u Čabrajima

Jezero u Ravenskoj Kapeli

Šuma Ratarna (Ratarsko) u blizini Visokoga gospodarskoga učilišta

Šuma Lipovčica

Obrazovanje

Osnovna škola Ljudevita Modeca Križevci

Osnovna škola Vladimira Nazora Križevci

Srednja gospodarska škola Križevci

Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci

Srednja škola Ivan Seljanec Križevci

Visoko gospodarsko učilište Križevci

Pučko otvoreno učilište Križevci

Glazbena škola Alberta Štrige Križevci

Kultura

Križevci su grad bogate kulturne baštine, u kojem su rođeni i djelovali brojni umjetnici kao što su: slikari Marijan Detoni, Marijan Kolesar, Jelka Struppi i u novije vrijeme Zoran Homen, književnici Franjo Marković, Antun Nemčić, Zvonimir Balog, Milan Grlović, Karlo Häusler i Ivan Lepušić, glumci Nina Vavra, Drago Bahun, Nikola Novosel i Vanessa Radman, operni pjevači Sidonija Erdödy Rubido i Albert Štriga, skladatelji klasične glazbe Dubravko Detoni i Alfred Švarc, dirigent Vladimir Kranjčević i dr.

Posebnost Križevaca su Križevački štatuti, najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule. To su najstarija hrvatska pisana pravila lijepog ponašanja za stolom, koja se spominju još od 18. stoljeća. Križevački štatuti zagovaraju ponajprije veselje i radost u dobrom društvu gdje se šire prijateljstva i dobri međuljudski odnosi, ali izričito upozoravaju da se konzumiranje vina i žestokih pića čini s razumom, jer sve što se radi preko mjere nije dobro ni za pojedinca, a ni društvo. Nastala su kao odgovor na veselice, koje su završavale s negativnim posljedicama. Za Križevačke štatute vezan je bilikum (od njem. willkommen: dobro došao), posuda iz koje se vino pije, obično tri spojena vrča. Danas je simbol Križevaca i suvenir.

Križevačko veliko spravišče je kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost koja se održava u Križevcima od 1968. godine prvog vikenda u mjesecu lipnju. Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Promovira se tradicija, stari obrti i zanati, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, folklora, glazbe, domaćih jela i vina i sl.

Klub kulture

Gradski muzej

Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić

Križevački likovni krug

Zlatne note, festival zabavne glazbe, održava se od 2012.

časopis Civitas Crisiensis Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU

Udruge KVARK i POINT (promicatelji kulturnih događaja u Gradu poput festivala Culture Shock i KuFer) 

DOGAĐANJA 2020

Saznajte više OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Adresa: I. Z. Dijankovečkog 12, 48260 Križevci
Telefon: +385 48 681 411
Faks: +385 48 681 207

E-mail:ured-gradonacelnika@krizevci.hr