OPĆINA BRCKOVLJANI

February 25, 2020

By: tourist-ad-guide

Posted in Općine

Smještena je na istočnom dijelu Zagrebačke županije, a od grada Zagreba udaljena je samo dvadesetak kilometara. Područje općine ima površinu od gotovo 70 km2. Omeđeno je sa zapadne strane rijekom Zelinom, sa istočne strane rijekom Lonjom, sa južne strane područjem Ivanić Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan ZeIina. Općinu na dva dijela dijeli državna cesta Zagreb-Bjelovar kao i žeIjeznička pruga Zagreb-Koprivnica. Na sjevernom dijelu od spomenute ceste i pruge nalazi se brijeg Sveti Jakob i Hrebinečko-Štakorovečki brežuljci koji su manjim dijelom šumoviti, a većim dijelom zasađeni vinogradima i voćnjacima. Na južnom, ravničarskom dijelu prostiru se plodna polja, oranice, sjenokoše i šume. Na opisanom području smještena su naselja (Brckovljani, Božjakovina, Gračec, Gornja Greda, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Tedrovec, Štakorovec, Stančić i Gornje Dvorišće) u kojima živi oko 6500 stanovnika.

Područje općine Brckovljani nalazi se na sjevero-zapadnom krilu Središnje Hrvatske zavale. Sukladno tome, reljef pokazuje dvojne osobine. Veći nizinski dio čine doline uz rijeku Lonju i Zelinu, a nalazi se na nadmorskoj visini od 102 – 116 m (taj dio je poznat kao Lupoglavsko sedlo). Brdsku strukturu čine Štakorovečki breg (203 m) i Brckovljanski breg (178 m) koji pripadaju subregiji Medvednice, sa slabom raščlanjenošću reljefa, oblikovanih bujicama i klizanjem zemljišta.

Općina Brckovljani

Općina Brckovljani je mala općina “seoskog” tipa, nedaleko jednog velegrada, nedaleko kulturnog središta cijele Hrvatske, pa nije ni čudo što nema neki bujniji kulturno umjetnički život. Zagreb ipak usisava gotovo sve vrijednije, a ostane samo ono izvorno, okorjelo, ono što se ne da nikuda pa ni u metropolu. Zahvaljujući tome imamo i mi svoje adute. Ne treba zaobilaziti kulturno umjetnička društva iz Lupoglava i Brckovljana koja njeguju pjesme i plesove ovoga kraja a i cijele Hrvatske. Kako ne spomenuti “prolaznika” Augusta Cesarca koji je ovdje živio samo nekoliko godina, a ipak je ostavio vidljivi trag. Slavka Kolara su “naganjali kao Bog maglu”, ali se ipak nije dao i lijep dio i života i stvaranja usko mu je povezan sa našom općinom. Nije potrebno posebno predstavljati ni slikara Velimira Trnskog koji je poznat i na europskom planu, a tu su i “emajl dama” Zorica Balija i profinjena Zlata Vukelić. Zašto preskočiti Maju Rijavec, a treba konačno već jedamput “oživiti” Rudolfa Dokuša i Ivana Mihalića, samouke slikare iz Gračeca.

Općina Brckovljani