Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.

Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja, na površini od 55 km2.

Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin…).

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić – Školjić Veli. Na obali se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su: Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica, Jazbina, Lončarica i Slivanjska.

Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

NASELJA:

Čižići
Dobrinj 
Dolovo
Gabonjin 
Gostinjac 
Hlapa 
Klanice 
Klimno 
Kras 
Polje 
Rasopasno 
Rudine 
Soline
Sužan
Sveti Ivan Dobrinjski 
Sveti Vid Dobrinjski 
Šilo 
Tribulje 
Žestilac 
Županje

Spomenik žrtvama nacističkog terora nad Dobrinjcima na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Maskeron (muška glava) iz 1738. godine u Dobrinju.

Spomen ploča na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.

Kamenice, hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera.

Konzola balkona iz 1509. godine.

Gospodarstvo

 Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice. Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.

Važan preduvijet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.

Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te ribarstvo i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane.

Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama na otoku Krku, npr. Punat, Krk.

Spomenici i znamenitosti

Crkvica Svetog Vida

Crkva Sv. Stjepana

Etnografski muzej kraj Place

Etnografska zbirka otoka Krka

Galerija Infeld

Muzej sa sakralnom zbirkom

Špilja Biserujka

Špilja Biserujka se nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Dobrinja, kraj sela Rudine. Iako je duga tek malo više od 100 metara, vrlo je interesantna i bogata stalaktitima i stalagmitima te je, kao dio turističke ponude otoka Krka, danas jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

KONTAKT I ADRESA:

Sve novosti saznajte OVDJE.

Dobrinj 103, 51514 Dobrinj

TEL: +385 (0)51 848 344, +385 (0)51 848 307

FAX: +385 (0)51/848-141

E-MAIL: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr