Općina Skrad zauzima površinu od 53,85 km2 i prostorno je jedna od manjih jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije, gdje čini samo 1,50 % sveukupne površine te Županije. Općina Skrad se nalazi u središnjem goranskom području najvažnijem i najtipičnijem dijelu Gorskog kotara, koji je zbog prometne otvorenosti i tranzitnog značenja, kao najvažnije gospodarsko-geografske osobine, definiran prije svega nekadašnjom i suvremenom važnošću prometno-transportnih funkcija.

Naselje Skrad nalazi se u središnjem dijelu istoimene Općine. Samostalna naselja na području Općine Skrad jesu: Belski Ravan, Brezje Dobransko, Bukov Vrh, Bukovac Podvrški, Buzin, Divjake, Gorani, Gorica Skradska, Gornja Dobra, Gramalj, Hlevci, Hosnik, Hribac, Mala Dobra, Malo Selce, Pečišće, Planina Skradska, Podslemeni Lazi, Podstena, Pucak, Raskrižje, Rasohe, Resnatac, Rogi, Skrad, Sleme Skradsko, Trški Lazi, Tusti Vrh, Veliko Selce, Vrh Brodski, Zakrajc Brodski, Žrnovac.

Godine 1694. prvi je put zabilježeno ime Skrad. Skrad je osnovan kad je osam kmetova od vlastelinstva u Brodu na Kupi dobilo zemlju i pravo da osnuju naselje. Novo je naselje u upravnom pogledu potpadalo pod sučiju u Velikom Selcu. Poznato je da je područje današnje općine Skrad bilo naseljeno znatno ranije, ali je u naletima turskih pljačkaških četa opustošeno, posebice tijekom 16. stoljeća. Dio stanovništva tada je stradao, dio su Turci odveli u ropstvo, a jedan se dio spasio bijegom preko Kupe u Sloveniju. Kad su u 17. stoljeću naleti Turskih pljačkaša prestali, Brodsko je vlastelinstvo počelo obnavljati opustošena sela. Iz Slovenije su se vratili potomci prebjega i donijeli ovamo kajkavski dijalekt koji je potisnuo čakavštinu kojom se u Gorskom kotaru govorilo prije Turskih pustošenja. Novi je dijalekt, poznat kao goranska kajkavština, ostao sve do danas.

Skrad se tijekom 18. stoljeća vrlo sporo razvijao pa je još 1805. imao 13 kuća, 14 obitelji i 114 stanovnika. Ključni se poticaj u razvitku Skrada zbio kad je kroza nj sagrađena u svoje vrijeme vrlo moderna cesta što je povezala Rijeku s Karlovcem. Kroz Skrad cesta je sagrađena 1806. godine, odnosno točno prije 200 godina, a do Netretića kod Karlovca 1809. godine. Nastavak radova prekinuo je rat u koji je Europu uvukao francuski car Napoleon 1. Francuzi su novu cestu dovršili do Karlovca i nazvali je po Napoleonovoj supruzi Mariji Lujzi, Lujzinskom cestom. Za razvitak Skrada ni jedan događaj nije toliko značajan kao dovršenje Lujzinske ceste. Novom se cestom odvijao živ promet. Procjenjuje se da je njome dnevno prolazilo i do 1000 vozila. U prijevozništvo se uključivalo i lokalno stanovništvo sa svojim zaprežnim vozilima, a u Skradu je otvoreno konačište za putnike i staje za stoku i vozila koja su prometovala cestom. Skrađani su tako vrlo rano naučili poslovati sa strancima pa im ugošćavanje putnika nije od tada bilo strano.

Drugi važan poticaj za napredak Skrada zbio se 1873. godine kad je dovršena željeznička pruga, koja je također prošla kroz Skrad, povezavši panonsku unutrašnjost Hrvatske s lukom u Rijeci. Skrad se tako našao na dvjema važnim prometnicama koje su, svaka na svoj način, obilježile život i razvitak Skrada tijekom 19. i u 20. stoljeću. Zahvaljujući prometnoj povezanosti i prirodnim ljepotama kraja te povoljnim klimatskim utjecajima na život i zdravlje ljudi, Skrad je početkom 20. stoljeća postao poznato turističko odredište u koje su ljudi dolazili na oporavak i liječenje, u povoljnim planinskim uvjetima, bolesti dišnih organa. Zato i jest u Skradu već 1914. godine osnovano Društvo za promet stranaca koje se brinulo da se mjesto što bolje pripremi za prihvaćanje gostiju što su ovamo dolazili na odmor, oporavak i klimatsko liječenje.

Razdoblje do početka Drugog svjetskog rata doživljava se kao zlatno doba skradskog turizma i općeg napretka. U tomu je razdoblju, 1920. godine otvoren hotel “Zeleni vir”, 1921. godine sagrađena je hidro centrala u Zelenom viru, otvoren je pansion “Verin bor” koji je uređen i vođen na razini tada poznatih švicarskih pansiona, sagrađeni su objekti za oporavak i odmor na Šiljaru, razvijao se turizam i kao privatna djelatnost. U Skrad su tada dolazili turisti na odmor, oporavak i liječenje iz mnogih dijelova tadašnje države.

Nakon Drugog svjetskog rata Skrad je svoj turistički razvitak zasnivao na tranzitnom turizmu. Kada je u novije vrijeme otvorena nova, suvremena auto-cesta Rijeka-Zagreb, koja je mimoišla Skrad, u životu mjesta nastao je zastoj jer je izostao promet koji je bio važan za njegov razvitak.

Gospodarstvo

Glavne gospodarske djelatnosti na području Općine Skrad su turizam i ugostiteljstvo te šumarstvo.

Uz njih pojavljuje se sve veći broj malih i srednjih poduzetnika, pa trenutno na području Općine ima tridesetak malih poduzetnika.

Glavni zamašnjak razvoja malog gospodarstva i poduzetništva je Poduzetnički inkubator PINS koji je osnovan 1996. godine i čiji je osnivač Općina Skrad.

Općina Skrad odlučila se da je strateški pravac razvoja Skrada turizam. Stoga je 2006. napravljen i usvojen Plan razvoja turizma Skrada 2007.-2015. godine.

Spomenici i znamenitosti

Zaštićeni krajolik “Zeleni vir” i Vražji prolaz”.

Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke spilje što se nalazi podno sedamdesetak metara visoke, živopisne stijene niz koju se ruši planinski potok.

Vražji prolaz – kroz usku guduru, jedva dva metra široku, među stijenama visokim do stotinjak metara, probija se planinski potok Jasle. Nad njim na nosačima usječenim u živu stijenu, načinjene su galerije i mostići kojima se prolazi sve do spilje Muževa hišica.

POSLJEDNJE NOVOSTI!

Javni natječaj za financiranje javnih potreba iz Proračuna Općine Skrad za 2021.g.

– Upute za prijavitelje

– Obrazac JP21-OP

– Obrazac JP21-PROR

– Obrazac JP21-IP

– Obrazac JP21-DVOFIN

Godišnji plan natječaja

Izvješće o drugoj ponovljenoj javnoj raspravi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Skrad

Natječaj za imenovanje direktora/direktorice Turističke zajednice Gorskog kotara

KONTAKT I ADRESA

OPĆINA SKRAD
Josipa Blaževića-Blaža 8
51311 Skrad

Tel: 051/810-620
Fax: 051/810-680
e-mail: opcina-skrad@ri.t-com.hr