OPĆINA ŠOLTA
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji, površine 58,98 km², svega 9 nautičkih milja udaljen od Splita i koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prema popisu stanovništva iz 2011.godine broji 1700 stanovnika.
U sastavu općine je 8 naselja i to Donje Selo, Gornje Selo, Srednje Selo, Grohote, Maslinica, Nečujam, Rogač i Stomorska, te dvije naseljene uvale Gornja i Donja Krušica.
Glavno mjesto na otoku je Grohote u kojem se nalaze svi za život potrebni resursi: dječji vrtić, osnovna škola, ujedno i jedina škola na otoku, zdravstvena stanica, apoteka, općinska uprava, policija, vatrogasci, trgovački centri….
Najviši vrh na otoku, Vela straža, nalazi se na nadmorskoj visini od svega 237 m, kod Gornjeg sela. Na zapadnoj strani otoka, kod uvale Maslinica, nalazi se sedam otočića: Balkun, Rudula, Grmej, Stipanska, Saskinja, Polebrnjak i hrid Kamičić.
Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.).
Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. st. pr. Kr. pod imenom Olyntha. Kasnije nosi ime Osolenta. Dolaskom Hrvata se ime kroatizira u oblik Sulet. Otok nosi to ime do novog vijeka, kad pod utjecajem mletačke vlasti dolazi do romanizacije hrvatskog imena u oblik Šolta. Ipak, najveću ulogu za proširenje oblika Šolta ima Austro-Ugarska koja je mapirala jadransko područje u 19. stoljeću, koristeći talijanske toponime.
Nakon stvaranja hrvatske države 1990.godine, nakon donošenja novog upravno-teritorijalnog sustava Hrvatske, Šolta 1993.g.postaje ponovno neovisna općina. To je probudilo zanos stanovništva da započne s novim planovima u izgradnji infrastrukture i razvoju gospodarskih djelatnosti.
Danas, nakon 26.godina od utemeljenja, Općina Šolta sa svojom mjesnom samoupravom utemeljenom u 8 navedenih naselja, ponosna na dosadašnje rezultate, radi na iznalaženju rješenja za konstantno povećanje kvalitete života, radi na svojoj samoodrživosti i efikasnosti korištenja općinskih resursa.
Općina Šolta nastoji dati rješenja u bitnim segmentima života otočana i to ne samo za trenutne probleme, nego nastoji dati i projekciju života u doglednoj budućnosti.
NASELJA
Donje Selo,
Gornje Selo,
Ambijentalnu vrijednost sela osim tipične arhitekture čini cjelina naselja sa zvonikom crkve koja dominira u svim vizurama, čak i u onoj morskoj, gledano iz Viškog kanala.
Zbog plodnog polja i blizine uvala na južnoj strani mještani ovog mjesta oduvijek su bili težaci, vinogradari, maslinari i ribari.
Danas u šetnji ovim malim selom tipične dalmatinske arhitekture možete pronaći izvorno obnovljene kuće, jednu pravu dalmatinsku konobu i nezaobilazni dio turističke ponude, obiteljska gospodarstva i uljaru, gdje možete obradovati svoje nepce nagrađivanim okusima ulja, vina, maslina i bilja pretvorenog u likere. Prošetajte, istražite, uživajte!
Grohote,
Maslinica,
Maslinica je jedino naselje i luka na zapadnoj obali otoka Šolte.
Nečujam,
Rogač,
Srednje Selo
Smjestilo se uz cestu između Grohota i Donjeg Sela te slično kao i Donje, sagrađeno je na blagim obroncima sjevernog ruba Sridnjeg polja.
i Stomorska.
Stomorska, naselje ugodno ušuškano na sjeveroistoku otoka je 12 km cestom udaljena od glavne luke Rogač.
Povijest i kulturna baština
Turistička monografija Otok Šolta
Naselja i utvrde Otoka Šolte (Monografija Otok Šolta, 2012)
Obrazovanje
Na otoku postoji Osnovna škola Grohote i Dječji vrtić.
Grohote
Na rubu šoltanskog polja, na križanju ceste koja spaja dva najudaljenija mjesta na otoku, Stomorsku i Maslinicu, te vodi do luke Rogač smjestilo se naselje Grohote.
Najstarije i najveće mjesto na otoku oduvijek je baš kao i sada bilo gospodarsko i administrativno središte otoka iako su stanovnici pretežito bili vapnari, poljoprivrednici i ribari.
Od javnih i značajnijih objekata, u Grohotama se nalaze općinski uredi, pošta, ambulanta sa helidromom, ljekarna, vatrogasno društvo i policija.
Centar samog mjesta čine nepravilne uske ulice koje zatvaraju stambene objekte u djelomično utvrđene cjeline s unutarnjim dvorištima i konobama, te kao takve odaju rustikalni, stari mediteranski šarm dok šećete tim istim kamenim uličicama. Ovi stari vrijedni primjeri arhitekture pridonose doživljaju autentičnog otočnog ambijenta, upravo zbog toga stremi se obnovi s ciljem očuvanja tradicionalnih otočnih arhitekonskih vrijednosti. Način života na otoku kroz povijest vjerodostojno je predočen u nekim scenama poznate hrvatske televizijske serije Velo misto čije je snimanje dobrim dijelom odrađeno upravo u Grohotama.
U uskim ulicama ovog mjesta odrasli su i neki od najpoznatijih otočkih slikara poput Eugena Buktenice, Marina Kalajzića, Dinka Sule i Vicka Buktenice, od kojih su neki stekli i slavu svjetskog glasa.
Nečujam
Nečujam se nalazi na sjevernoj strani otoka, a od Splita ga dijeli nepunih 9 milja prekrasnog plavog Jadrana.
Smjestio se u najvećem zaljevu na Šolti i najmlađe je mjesto na otoku koje gravitira centralnoj plaži iznad koje je veliko apartmansko naselje, zbog kojeg je prije devedesetih godina prošlog stoljeća, Nečujam bio jedno od najpoznatijih mjesta na Jadranu.
Njegova tišina i zelena ljepota bili su inspiracija velikim hrvatskim pjesnicima, Marku Maruliću i Petru Hektoroviću. Kuća u kojoj je boravio Marko Marulić još uvijek stoji u samom centru mjesta.
Nečujam je po mnogima najljepša uvala otoka Šolte sačinjena od ukupno osam draga: Bok Supetra, Šumpjivina, Podkamenica, Maslinica, Tiha, Bok od rata, Piškera i Supetar.
Izgradnjom modernih vikendica i turističkog naselja, Nečujam postaje moderno turističko mjesto, no jedna stvar kroz stoljeća ostaje nepromijenjena, a to je naziv samog mjesta. Latinski naziv Vallissurda ili gluha uvala dolazi iz same veličine nečujamske uvale, koja je u stanju svaki zvuk sakriti i pretvoriti ga tek u sitni šapat. Prekrasne plaže s obje strane uvale i u nečujamskim valama te duga šetnica očarat će vas u bilo koje doba godine, a za vrijeme ljetnih vrućina rashladite se u prozirnom, čistom moru i odmorite u sjenci borove šume. Prekrasna priroda čini ovo mjesto rajskim.
Marko Marulić ga je opisao kroz stihove:
„Znaš da na otoku stanujem, koji baš pridalek nije,
Nego je od grada on udaljen stadija sto.
Ako li slučajno ushtiju prijani sa mnom da budu,
Hoće l`daužiju moj blaženi, seoski mir,
Jedna će veslarka ubrzo, sedam za nepunih sati,
Čilo dorinuti njih amo, gdi boravim sam.”
Rogač
Rogač se nalazi na sjevernoj strani Šolte, na najispupčenijem dijelu otoka.
Samo mjestašce datira iz davnih dana, nastalo kao luka centralnom mjestu na otoku, Grohotama. I danas je Rogač glavna i jedina luka na otoku, vaša polazišna točka u kojem god pravcu usmjerili svoje istraživanje otoka. U vrijeme dolazaka i odlazaka trajekata, posebno ljeti, Rogač je prepun gostiju i mještana koji žure na svoje destinacije. Zahvaljujući predivnoj prirodi, plažama, središnjoj poziciji i odličnoj prometnoj povezanosti, Rogač je postao destinacija sama za sebe. Idealan je za odmor ukoliko želite istraživati čitav otok tijekom svog odmora, a ipak u neposrednoj blizini imati predivne plaže sa kristalnim morem, prirodu i tišinu.
Donje Selo
Na pravcu Grohote – Maslinica, uz Srednje, smjestilo se Donje Selo.
Malo pitoreskno tipično mediteransko selo, nalazi se tik uz cestu i na putu iz Maslinice ka centru otoka ili obrnuto, zastanite i posjetite ga. Prošetajte kamenim uličicama i otkrije njegove tajne. Današnja vizura Donjega Sela doima se jednostavnom i ljupkom, selo je puno obnovljenih kamenih kuća koje su dio turističke ponude otoka i u kojima možete provesti dio svog odmora.
Biciklističku stazu, alternativni put koji prolazi od Grohota kroz Srednje i Donje Selo do Maslinice, biciklom ili pješke svakako isprobajte.
Kroz ovo selo prolazi i cestica koja vodi do prekrasne uvale Donja Krušica. Mještani su se nekoć bavili ribarstvom i poljoprivredom. Danas se pretežno bave proizvodnjom ulja, vina, ribarstvom za gušt te sve više i turizmom. Donja Krušica je stasala u malo turističko mjesto koje svake godine broji sve više turista.
Naselje se razvilo još u antici. O davnom životu govore mnogi arheološki nalazi poput ostataka villae rusticae, ostataka na uzvisini Gradine gdje su pronađeni zidovi pravokutne građevine sa podnim mozaikom, ostatci starih gomila i grobova te temelja ranokršćanske crkve sv. Jele iz 6. stoljeća.
Prvi spomen naselja zabilježen je u povijesnome dokumentu s početka 16. stoljeća. Tu se nalaze crkve sv. Martina i sv. Jele. Župna crkva sv. Martina stara je grobljanska crkva koja je dograđivana u više navrata.
U Donjem Selu njegovao se kult sv. Martina. Pronađen je zapis “Pisan svetoga Martina biskupa od Turona grada” čije se točno vrijeme nastanka ne zna, no sačuvana je zahvaljujući prepisci župnika iz 19 st. Šoltansko martinsko nasljeđe je vrijedan djelić martinskog kulturnog mozaika. Kao dokaz tomu „Stopa sv. Martina“ postavljena je 3. srpnja 2010. godine na Bratsku kuću u Donjem Selu, uključivši time Šoltu u europski martinski itinerar.
SVE PREOSTALE INFORMACIJE SAZNAJTE
OPĆINA ŠOLTA
Podkuća 8, 21430 Grohote
T:+385 21 654 123
F: +385 21 654 130
E: opcina.solta@osolta.tcloud.hr
D5 Creation
Comments are Closed