Vinodolska općina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno središte općine je naselje Bribir.

Zelena dolina mira i opuštenog odmora između mora i šumovitih planina.
Blizina mora i šume čini Vinodol idealnim mjestom za odmor. Smještaj u Vinodolu možete naći u ugodnim obiteljskim kućama, autohtono uređenim ruralnim objektima, u planinarskom domu ili udobnom pansionu. Uz autohtona vinodolska jela, lovačke specijalitete i jela od samoniklog bilja okusiti se može prava domaća kapljica – vino proizvedeno u vinodolskom kraju. Aktivan odmor možete provesti uz brdski biciklizam, planinarenje i šetnju, jahanje, paragliding i zmajarstvo, sportski ribolov i lov. Razgledajte bogatstvo kulturno-povijesnih znamenitosti Vinodola i posjetite neki od koncerata Vinodolskih ljetnih večeri, Ružicu Vinodola ili maškaranu zabavu u zimskom razdoblju.

NASELJA:

Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir u Vinodolskoj dolini. Općinom prolazi cesta Hreljin – Novi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.

ŠUMSKO PODRUČJE
U gorskim predjelima Vinodola naši gosti nalaze uz osvježenje od primorskih vrućina, okrijepu u pitoresknim gostionicama koje uz domaće specijalitete nude i vegetarijanski jelovnik. Smještaj možete naći u nekoliko kuća za odmor i u planinarskom domu. Sve veći broj posjetitelja zimi uživa u zimskim radostima, sanjkanju i šetnjama po snijegu. Doživljaj ekološki očuvane prirode još je jedan od motiva za posjet Vinodolu i šumskom predjelu.

KLIMA
Za Vinodol je karakteristično vedro, suho i vruće ljeto, te oblačna, kišovita i razmjerno blaga zima sa karakterističnim sustavom vjetrova. Srednja godišnja temperatura iznosi 14° C stupnjeva.
Šumsko područje , iako ne daleko od mora, nalazi se u predjelu prave planinske klime Gorskog kotara koju karakteriziraju kratka topla ljeta sa prohladnim noćima i duge hladne zime sa velikim količinama snijega.

Sakralna arhitektura Vinodola izuzetno je zanimljiva i raznolika. Predromanika je prisutna u temeljima gotičke Crkve sv. Stjepana u Driveniku i u Crkvi sv. Jurja na brijegu između Bribira i Selca. U gotičkom stilu s pomakom prema renesansi izgrađena je Crkva sv. Petra i Pavla, Crkva sv. Antona Pustinjaka u Bribiru, Kapela sv. Martina u Podskočima i nešto kasnije Crkva sv. Martina u Grižanama, kao i dograđena Crkva Majke Božje Snježne u Belgradu. Crkva Majke Božje Snježne izuzetno je vrijedna zbog mnogobrojnih natpisa na glagoljici, kao i zbog izuzetno vrijednih orgulja na mijeh iz 18. stoljeća. Od slikarskih djela posebno je vrijedna slika “Pranje nogu” Jacopa Palme ml. koja se nalazi u Crkvi sv. Petra i Pavla gdje su također pohranjeni vrlo vrijedno renesansno svetohranište i reljef Bogorodice. Crkva Pohođenja BDM Elizabeti u Triblju spominje se kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku. Kneževi Frankopani i Zrinski poticali su izgradnju crkava i umjetnost, pa je tako za vrijeme njihove vladavine u Vinodolu izgrađeno preko trideset crkava, kapela i križeva.

Kašteli

Kneževi Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena – Badanj. Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog jezera. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302. godine i dio gradskog bedema jer su Bribirci na mjestu nekadašnjeg kaštela u 19. stoljeću izgradili školu i općinsku zgradu.

VINODOLSKI ZAKONIK

Vinodolski zakonik najstariji je tekst hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava napisan na čakavskom dijalektu i starom hrvatskom pismu glagoljici.
Dana 06. siječnja 1288. u Novome sastali su se krčki knez Leonardo i predstavnici devet ondašnjih vinodolskih gradova općina Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Gobnik i Trsat, koji su ga potpisali.
U zakoniku je uređen odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva. Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolci priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke.
Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog, važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava, a ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. Stoljeću.

Ženska narodna nošnja crne je boje ukrašena čipkom, vezom i crvenim detaljima, dok je muška bijela, izvezena crvenom ili crnom vunom. U Vinodolu se njeguje specifičan način pjevanja “na tanko i debelo”, a tradicionalan instrument koji prati narodno pjevanje su sopile. Osim njih, tradicionalni instrumenti su fidulice, mišnice i tamburice.

NAJNOVIJE OBJAVE NA PORTALU

———————————————————————-pogledajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Vinodolska općina
Sjedište: Bribir 34, 51253 Bribir

Načelnik Općine: mr.sc. Marijan Karlić (HDZ)
TELEFON: 051/422-540
TELEFAX: 051/248-007
e-pošta: pravna@vinodol.hr