Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Općini Sukošan, s naseljima Sukošan, Debeljak, Glavica i Gorica, pripada prostor od 53,16 km2, što iznosi 1,44% teritorija u odnosu na cjelokupan teritorij Zadarske županije. Do političko-teritorijalne reorganizacije Republike Hrvatske 1992., Sukošan je pripadao tadašnjoj općini Zadar.
Sukošan je naselje u prostranom zaljevu Zlatna luka (lat. Portus aureus), 11 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na Jadranskoj turističkoj cesti, na sredini hrvatske jadranske obale, na 44°02’45” sjeverne zemljopisne širine i 15°18’40” istočne zemljopisne dužine.
Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.
Pojedini dijelovi Sukošana su: Čukovice, Vrisje, Dešenj, Ždralovac, Makarska, Vrljica, Goleš, Tratica, Barbir, Punta i drugi.
Sukošan ima veliku marinu Dalmacija (s 1.200 vezova u moru i više od 500 na kopnu, te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, maslinike i vinograde, gostoljubljive ljude i tradiciju.
Prirodne vrijednosti registrirane sukladno Zakonu o zaštiti prirode, su spilja Rupine i spilja Zrakunjača, obje neiskorišteni krški fenomeni.
U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode.
Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati: 11 Nm, Krka: 60 km, Paklenica: 50 km.
Udaljenost do parkova prirode: Telašćica: 9 Nm, Vransko jezero: 22 km, Velebit: 50 km.
Udaljenost Sukošana od većih centara: Zadar: 13 km, Šibenik: 63 km, Split: 150 km, Dubrovnik: 377 km, Rijeka: 297 km, Pula: 393 km, Zagreb: 289 km.
Klima
Sukošan ima mediteransku klimu sa blagom, vlažnom zimom i vrlo toplim, vlažnim ljetom. Siječanj je najhladniji mjesec, srpanj i kolovoz su najtopliji i najsunčaniji, dok su studeni i prosinac najkišovitiji mjeseci. Temperature tijekom ljetnih mjeseci mogu biti više od 30 °C, ali i u proljeće i jesen također mogu biti do 30 °C gotovo svake godine. Temperature ispod 0 °C su rijetke, te se ne zadržavaju više od nekoliko dana. Snijeg je vrlo rijedak i najvjerojatnije je da cijele zime uopće ne padne, ali ponekad može pasti u prosincu, siječnju, veljači i još mnogo rjeđe u ožujku.
Prometna povezanost
Geoprometni položaj općine je izvanredan. Općina ima izravnu povezanost sa autocestom A1 (“Dalmatina”) preko brze četverotračne državne ceste D424 Gaženica – Zadar2 (kolokvijalno nazvane “Kalmetina”), a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 (“Jadranska magistrala” ili “Jadranska turistička cesta”).
Na području općine nalazi se najveća marina na Jadranu – Marina Dalmacija i dio Zračne luke Zadar. U blizini je i luka teretno-putničkog prometa Gaženica, kao i pomorski prolaz Pašmanski kanal, a kroz Sukošan prolazi i željeznička pruga Knin – Zadar.
Gospodarstvo
Gospodarska je osnova poljodjelstvo (najviše povrće: blitva, grašak, grah, krumpir i rajčica), vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i turizam.
Turizam
Sukošan je poznato odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu je započela dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tada su ga posjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži “Dječji raj”. Danas mjesto ima preko 3.000 ležaja u apartmanima, pansionima i hotelima, a posebno je posjećen velik broj malih autokampova. Sukošan se odlikuje brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj, te plaže Zlatna luka i Makarska. Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Sukošan ima nekoliko prodavaonica, autopraonica, poštu, ljekarnu, benzinsku pumpu, kozmetički salon… Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija koja pruža preko 1.200 vezova u moru i 500 na kopnu. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla, te rafting na rijeci Zrmanji.
Najljepše razdoblje za provod u Sukošanu je upravo ljeti, kada se skoro svake večeri organiziraju fešte. Posebnu pažnju privlači mjesna fešta na blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza), te “Trka tovarov memorijal kenje (magarice) Vijole” i “Svićarenje” (natjecanje u noćnom ribolovu ostima). Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti i zabavno-kulturne manifestacije.
Spomenici i znamenitosti
Ostaci nadbiskupskog ljetnikovca (Palac)
Gornja vrata
Gornja vrata iz 1469., nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana. To su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je Sukošan bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468. – 1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.
Župna crkva svetog Kasijana
Crkvica svetog Martina
Crkvica Gospe od milosti
Crkva Svih Svetih
Crkvu Svih Svetih pokraj novog groblja je posvetio zadarski nadbiskup Marijan Oblak 29. ožujka 1987. U povišenom svetištu ima mramorni oltar prema puku i mramorni ambon; iza oltara slika – drvena intarzija Bogorodica s Djetetom, a oko nje hrvatski sveci i blaženici. Uz crkvu je mala sakristija i zvonik s dva zvona.
Ostali spomenici kulture
Prema evidenciji Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, na prostoru općine Sukošan nepokretni spomenici kulture su još i:
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Debeljaku
Crkva svetog Ivana Krstitelja u Gorici
Vrčevo, prapovijesna gradina “Turska kula”, Glavica
Čičikan, prapovijesna gradina, Debeljak
Kosmatac, ostaci rimske građevine u blizini trase rimskog akvadukta
Polačine s ostacima ville rustike podno brda Kaštelina i Crkve sv. Martina
Crkvina, ostaci srednjovjekovne crkve u blizini Račanske lokve, Debeljak
Barbir, podmorski arheološki lokalitet južno od rta Plitkača
podmorski arheološki lokalitet nedaleko uvale Vodotoč i rta Kažela
ostaci grobnih humaka u blizini Gorice
urbanistička cjelina Sukošana (stara jezgra naselja)
pučko graditeljstvo u Debeljaku
etnološke građevine u Glavici
Kultura
Najveća mjesna fešta je blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza) kada se održava svečana misa i procesija, a u tjednu prije blagdana sv. Kasijana, od 1966. održava se “Trka tovarov memorijal kenje Vijole” i “Svićarenje” (natjecanje u noćnom ribolovu ostima, održava se od 2004.).
Ljeti se u Sukošanu održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa, uključujući klapske koncerte “Ispod kampanela” i “Zapivajmo Kasijanu”. A održavaju se i manifestacije “Domovini s ljubavlju” za Dan državnosti, “Glazbena večer u Sv. Kasijanu”, “Dječji festival poznatih melodija”, “Smotra pisme, plesa i folklora”, “Folklorna večer”, “Kreativna večer”, “Brudetijada”, “Ribarske feštice četvrtkom” i drugo.
Za vrijeme karnevala Sukošanci su poznati po lužarima (babe luže, “ružne maškare”) – maškarama koje se oblače u krzna ovaca i s vrećom luga i zvonima obješenim o pas obilaze cijelo selo. Na večer se pali slamnati did optužen za sve nedaće koje su protekle godine zadesile ovo mjesto. Pored toga, još uvijek se čuvaju i drugi stari narodni običaji vezani uz pojedine crkvene blagdane.
U izdanju komunalnog društva “Zlatna luka” izdaje se “Sukošanski glasnik”, glasilo Sukošana sa zanimljivostima, informacijama i reportažama iz Sukošana.
Na području općine Sukošan djeluju kulturno-umjetnička društva:
Ženska klapa “Uzorita”
Muška klapa “Sukošan”
Kulturno-umjetničko društvo “Zlatna luka” iz Sukošana
Kulturno-umjetničko društvo “Debeljak”
Kulturno-umjetničko društvo “Sveti Ivan Krstitelj” iz Gorice
Sve preostale informacije saznajte OVDJE.
KONTAKT I ADRESA
Općina Sukošan
Hrvatskih branitelja 14
23206 Sukošan
OIB: 05968747240
Telefon: 023/393-250
Telefaks: 023/394-430
E-mail: opcina-sukosan@zd.t-com.hr
D5 Creation