DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Podijeljena u dva dijela (dubrovački i s Korčulom neretvanski) na najjužnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija.
GRADOVI:
Dubrovnik
Metković
Korčula
Ploče
Opuzen
Osnovna karakteristika gospodarstva Županije jest da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora je znatno manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam te na poljoprivredu i morsko brodarstvo.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je 40 dijelova prirode u 7 različitih kategorija, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
OPĆINE:
Općina Blato
Općina Dubrovačko primorje (sjedište Slano)
Općina Janjina
Općina Konavle (sjedište Cavtat)
Općina Kula Norinska
Općina Lastovo
Općina Lumbarda
Općina Mljet (sjedište Babino Polje)
Općina Orebić
Općina Pojezerje (sjedište Otrić-Seoci)
Općina Slivno (sjedište Vlaka)
Općina Smokvica
Općina Ston
Općina Trpanj
Općina Vela Luka
Općina Zažablje (sjedište Mlinište)
NP Mljet – jedan od zaštićenih dijelova prirode Dubrovačko-neretvanske županije
KULTURA
Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na području Županije nalazi se ukupno zaštićenih i preventivno zaštićenih 535 nepokretnih kulturnih dobara, od toga je 486 zaštićenih i 49 preventivno zaštićenih kulturnih dobara.
Kulturna baština Dubrovačko-neretvanske županije bogata je višestoljetnim povijesnim nasljeđem koje danas predstavlja značajno kulturno blago i svjetsku turističku atraktivnost.
Najveća znamenitost je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste iz svih krajeva svijeta. Druga je znamenitost Ston, koji poslije Kineskog zida ima druge najduže zidine na svijetu, a koje se zbog ruševnog stanja obnavljaju. Grad Korčula je također jedna od znamenitosti Dubrovačko-neretvanske županije.
PROMET
Dubrovačko-neretvanska županija ja Jadranskom turističkom cestom prometno povezana sa Splitom i ostalim dijelovima Hrvatske. U tijeku je gradnja nove moderne autoceste cestovne oznake A1 od Splita, preko Šestanovca i Ploča do zračne luke Čilipi.
Dubrovačko-neretvanska županija raspolaže sa jednom međunarodnom zračnom lukom u Čilipima, 25 km istočno od Dubrovnika, a sa ostatkom svijeta je povezana i međunarodnom pomorskom lukom Gruž u Dubrovniku.
Željeznicom je županija od Ploča preko Metkovića povezana sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
Saznajte više informacija klikom na ovdje.
KONTAKT:
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
GUNDULIĆEVA POLJANA 1
20 000 DUBROVNIK
Tel: 020/351-402
Fax: 020/321-059
zupan@dubrovnik-neretva.hr
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Graniči sa dvije susjedne države: Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac.
Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj.
Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.
Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova:
Duga Resa (12.114 stanovnika),
Karlovac (59.395),
Ogulin (15.054),
Ozalj (7.932)
i Slunj (6.096)
i ima 17 općina u svom sastavu a to su:
Barilović (3.095),
Bosiljevo (1.486),
Cetingrad (2.746),
Draganić (2.950),
Generalski Stol (3.199),
Josipdol (3.987),
Kamanje(konstituirana je 20. veljače 2004. godine.),
Krnjak (2.164),
Lasinja (1.938),
Neretić (3.333),
Plaški (2.292),
Rakovica (2.623),
Ribnik (583),
Saborsko (860),
Tounj (1.252),
Vojnić (5.495)
i Žakanje (3.193).
KULTURA
Na području Karlovačke županije djeluju sljedeće ustanove kulture:
Gradski muzej Karlovac
Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac
Gradska knjižnica I. G. Kovačić Karlovac
Državni arhiv Karlovac
Pučko otvoreno učilište Ogulin
Narodna knjižnica i čitaonica Ogulin
Pučko otvoreno učilište Duga Resa
Gradska knjižnica i čitaonica Duga Resa
Pučko otvoreno učilište Slunj
Knjižnica i čitaonica Slunj
Pučko otvoreno učilište K. Zrinski Ozalj
Gradska knjižnica i čitaonica I. Belostenca Ozalj
Zavičajni muzej Ozalj
Knjižnica i čitaonica Vojnić
Knjižnica i čitaonica Plaški
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika je 141.787 ( 3.1 % stanovništva Hrvatske ). Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 84.3 %, Srbi 11 %, Bošnjaci 0.6 % i drugi. 1991. županija je imala 174.185 stanovnika ( Hrvati 70.3 %, Srbi 22.7 % ).
Gustoća naseljenosti je bila 43 stanovnika/km2.
SPORT
STRUKOVNI SAVEZI (objedinjavaju aktivnosti pojedinih športova):
Nogometni savez Karlovačke županije
Rukometni savez Karlovačke županije
Kuglački savez Karlovačke županije
Taekwondo savez Karlovačke županije
Streljački savez Karlovačke županije
Košarkaški savez Karlovačke županije
Motociklistički savez Karlovačke županije
Športsko ribolovni savez Karlovačke županije
Savez borilačkih športova Karlovačke županije
Gimnastički savez Karlovačke županije
Planinarski savez Karlovačke županije
Odbojkaški savez Karlovačke županije
Ronilački savez Karlovačke županije
Djelatnosti:
1. Gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo
praćenje i analiza stanje u gospodarstvu, pružanje informacija i kreiranje izvješća za potrebe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine, te resornog Ministarstva
praćenje i analiza malog i srednjeg poduzetništva, predlaganje i provedba mjera promicanja, razvoja i sustavnog unapređenja poduzetništva na području Županije
provedba konkretnih projekata poticanja i razvoja poduzetništva, informiranje i savjetovanje poduzetnika, zaprimanje, obrađivanje i predlaganje zahtjeva za poduzetničke kredite Povjerenstvu. Suradnja s poslovnim bankama, praćenje realizacije kredita, kontrola i vođenje evidencije o isplaćenim sredstvima za subvencije kamata, kao i sva tekuća i konačna izvješća o provođenju projekta
provođenje projekta institucionalne podrške razvoju poduzetništva, a posebice županijski projekt razvoja poduzetničkih zona. Kontaktiranje i informiranje poduzetnika o uvjetima i pogodnostima ulaganja na području Županije, te izrada potrebitih akata i izvješća vezanih na provođenje projekta
Za više informacija kliknite ovdje.
KONTAKT
Adresa:
Karlovačka županija, A. Vraniczanya 2
Telefoni:
centrala: 047/ 666-111
tajnica župana: 047/666-101
E-mail: zupan@kazup.hr
KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA
Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Obuhvaća sedam gradova i 25 općina, a Grad Krapina je sjedište Krapinsko-zagorske županije.
GRADOVI
Donja Stubica
Klanjec
Krapina
Oroslavlje
Pregrada
Zabok
Zlatar
OPĆINE
Bedekovčina
Budinšćina
Desinić
Đurmanec
Gornja Stubica
Hrašćina
Hum na Sutli
Jesenje
Konjšćina
Kraljevec na Sutli
Krapinske Toplice
Kumrovec
Lobor
Mače
Marija Bistrica
Mihovljan
Novi Golubovec
Petrovsko
Radoboj
Stubičke Toplice
Sveti Križ Začretje
Tuhelj
Veliko Trgovišće
Zagorska sela
Površinom je jedna od manjih županija (1.224,22 km2), ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 108 st/km2 jedno od najgušće naseljenih područja Republike Hrvatske. Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva 2011. godine, na području Krapinsko-zagorske županije živi 132.892 stanovnika. Krapinsko-zagorska županija nalazi se na izuzetno povoljnom geoprometnom položaju. Veliko prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.
GOSPODARSTVO
U gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije vidljivi su pozitivni pomaci u određenim poslovnim pokazateljima kao što je kontinuirani rast izvoza i vanjskotrgovinskog suficita, udjela prihoda ostvarenih na stranim tržištima te značaj industrijske proizvodnje u gospodarstvu Županije.
Prerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije ostvaruje gotovo polovicu ukupno ostvarenih prihoda te zapošljava skoro polovicu zaposlenih Županije i većina proizvoda prerađivačke industrije namijenjena je izvozu. Najznačajnije djelatnosti su: metaloprerađivačka industrija (proizvodnja metala, metalnih proizvoda, strojeva i uređaja), proizvodnja mineralnih proizvoda i tekstilna industrija. Najznačajnije tvrtke u prerađivačkoj industriji su: AquafilCRO d.o.o, Dundo promet d.o.o, Inkop obuća d.o.o, Jedinstvo d.d., Kostel promet d.o.o, Kotka d.d., Omco Croatia d.o.o., Print centar Krapina d.o.o., Predionica Klanjec d.o.o, Regeneracija d.o.o, Straža plastika d.d., TPK Orometal d.d., Tondach Hrvatska d.d., Valoviti papir Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., Zagorka d.o.o..
Značajne djelatnosti su još: građevinarstvo, djelatnost promet i veza te turizam, a najznačajnije tvrtke u ovim granama djelatnosti su: Gotra logisitka d.o.o, M.I.Hršak d.o.o, Presečki grupa d.o.o, Varjačić d.o.o., a lider u kontinentalnom dijelu turizma su: Terme Tuhelj d.o.o. i Terme Jezerčica d.o.o..
Gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije pretežito je izvozno orijentirano te ostvaruje pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene.
Poslovne zone
Na području Županije postoji 31 poslovna zona, od kojih je 11 aktivnih poslovnih zona: Zabok, Veliko Trgovišće, Krapina, Oroslavje, Bedekovčina , Pregrada, Klanjec, Zlatar Bistrica, Konjščina, Kumrovec i Sv.K.Začretje. Svi detaljni podatci o poslovnim zonama dostupni su na web stranici Krapinsko-zagorske županije i ZARA-e.
Gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije
Županija Krapinsko-zagorska graniči :
na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
na zapadu s Republikom Slovenijom
na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Položaj gradskih (
) i općinskih sjedišta (
) na karti Krapinsko-zagorske županije
Kulturna baština
Dvorac Bežanec
PREGRADA
Muzej krapinskih neandertalaca
KRAPINA
Muzej Staro selo
KUMROVEC
Dvor Veliki Tabor
DESINIĆ
Dvorac Oršić – Muzej seljačkih buna
GORNJA STUBICA
Muzej oldtimera Presečki
KRAPINA
Muzej Radboa
RADOBOJ
Galerija Antuna Augustinčića
KLANJEC
Dvorac Miljana
ZAGORSKA SELA
Franjevački samostan Klanjec
KLANJEC
Dvorac Sveti Križ Začretje
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Dvorac Stubički Golubovec
DONJA STUBICA
Muzej Ljudevita Gaja
KRAPINA
Muzej Grada Pregrade – dr. Zlatko Dragutin Tudjina
PREGRADA
Muzej Žitnica
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Hrvatski vrt perunika
DONJA STUBICA
Horvatove stube
STUBIČKE TOPLICE
Tisa kod Horvatovih stuba
STUBIČKE TOPLICE
Utvrda Kostel-grad
PREGRADA
Spomenik hrvatskoj himni
KUMROVEC
Cesargrad
KLANJEC
Stari grad Krapina
KRAPINA
Gupčeva lipa
GORNJA STUBICA
Etno zbirka licitarskog obrta
MARIJA BISTRICA
Krajobraz Zelenjak
KUMROVEC
Park skulptura
MARIJA BISTRICA
Spomen park Rudolfu Perešinu
GORNJA STUBICA
Galerija grada Krapine
KRAPINA
Galerija izvorne umjetnosti Zlatar
ZLATAR
Kuća Matije Gupca
DONJA STUBICA
Za više informacija kliknite ovdje.
KONTAKT
Magistratska 1, 49000 Krapina
tel: 00385-49-329111
fax: 00385-49-329255
Email: info@kzz.hr
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku. Treća je najveća županija po površini. Prema popisu stanovništva iz 2011., na prostoru Županije živi 172.439 stanovnika.
Središnjim i jugoistočnim dijelom županije dominira Odransko polje, Posavina i Lonjsko polje. Na samom sjeveroistoku županije dominira Moslavačka gora, s najvišim vrhom Humkom od 489 metara nadmorske visine.
Lonjsko polje
Glavne gospodarske djelatnosti na području Županije su industrija; s posebnim naglaskom na energetiku, naftnu, petrokemijsku i kemijsku industriju, metalurgiju i metalopređivačku industriju te poljodjeljstvo i šumarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo, promet i veze.
Poljodjelsko-prehrambeni kompleks na području Županije ima veliku važnost i dugu tradiciju. Uzgoj autohtone pasmine konja “Hrvatski posavac” te u poljoprivredi uzgoj voća, posebice šljiva.
Hrvatski Posavac
Neke od najpoznatijih industrija su:
Industrija Nafte Sisak – rafinerija
ABS Sisak
Termoelektrana Sisak
Riječna Luka Sisak – Dunavski Llyod
Segestica – proizvodnja alkoholnih pića
MIP – Mlin i pekare Sisak
Herbos d.d. Sisak
SISCIA – međunarodno priznata robna kuća
Petrokemija Kutina
Gavrilović Petrinja
Županija je podijeljena na 7 gradova i 12 općina:
Gradovi: Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja, Popovača, Sisak
Općine : Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko, Velika Ludina.
Grad Glina
KONTAKT: SISAČKO MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
S. i A. Radića 36
44000 Sisak
tel: ++385 44 550 111
Email: info@smz.hr
PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina. Duljina obalne crte u županiji je 1065 km. Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.
Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.
Gradovi:
Grad Cres
Grad Crikvenica
Grad Čabar
Grad Delnice
Grad Kastav
Grad Kraljevica
Grad Krk
Grad Rijeka
Grad Bakar
Grad Mali Lošinj
Grad Vrbovsko
Grad Novi Vinodolski
Grad Opatija
Grad Rab
Općine:
Općina Baška
Općina Vrbnik
Općina Čavle
Općina Dobrinj
Općina Fužine
Općina Jelenje
Općina Klana
Općina Lokve
Općina Kostrena
Općina Mošćenička Draga
Općina Lopar
Općina Lovran
Općina Malinska-Dubašnica
Općina Matulji
Općina Mrkopalj
Općina Omišalj
Općina Punat
Općina Ravna Gora
Općina Skrad
Općina Vinodolska
Općina Brod Moravice
Općina Viškovo
Povijesni razvoj
Života je na prostoru Primorsko-goranske županije bilo još u prapovijesnim vremenima. Tragove prastanovništva nalazimo u Loparu na otoku Rabu, na Osorčici na otoku Lošinju, na padinama istarske Ćićarije, osobito na području Brseča, Mošćenica i Lovrana. Tragova ima do Kastavštine i Rijeke i do Lokava u Gorskom kotaru.
Mnoge su nastambe – pećine korištene i u nadolazećim razdobljima, te u srednjem vijeku, iako su u ovim krajevima tada živjeli i urbanizirani stanovnici.
Među njima su najpoznatiji prvi kojima znamo ime – Iliri: Histri su bili stanovnici Istre, a Liburni su naseljavali južniji prostor. Utjecali su na iščezavanje Japoda s ovog područja. Matrijarhat, mrtvaci u skvrčenom položaju i plovila – osnovne su karakteristike tisućljetnog života ovog dijela Ilira. Vrlo rano počeli su i u područje Riječkog zaljeva uplovljavati Heleni. O tome govore i njihove legende, npr. o stvaranju Apsirtida – Kvarnerskih otoka, od kojih su Cres i Lošinj stoljećima nosili zajedničko ime Apsoros (Osor), uži kanal koji je od jednoga Apsorosa stvorio dva otoka – Cres i Lošinj.
Zemljopis
Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja – more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:
priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije);
otoka (oko 29% teritorija Županije) ;
Gorskog kotara (oko 37% teritorija Županije).
Na prostoru od 3.582 km2 naseljene površine (oko 6,3% naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9% stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km2. Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu.
Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci.
Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kraška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.
Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.
Županijska uprava
Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.
- Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
- Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
- Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
- Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
- Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
- Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
- Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
- Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
- Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
- Upravni odjel za zdravstvo
- Ured unutarnje revizije
- Ured županije
KULTURNO-POVIJESNO NASLJEĐE
BAŠĆANSKA PLOČA – najdragocjeniji spomenik hrvatske prošlosti
Ploča je najveći, na kamenu uklesani hrvatski glagoljski tekst (staroslavenski, s crkvenoslavenskim i latinskim elementima) nastao u benediktinskom samostanu sv. Lucije u Jurandvoru, u Bašćanskoj dolini na otoku Krku.
VINODOLSKI ZAKON
Vinodolski zakon – hrvatski pisani popis običajnog prava iz 1288. – može se s pravom staviti uz bok drugim europskim opsežnim srednjovjekovnim pravnim dokumentima pisanim na narodnom jeziku.
.jpg)
STANOVNIŠTVO
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine Primorsko-goranska županija ima ukupno 296.195 stanovnika i s udjelom od 6,9 % peta je po veličini u Republici Hrvatskoj (4.284,889 ) – iza Grada Zagreba (790.017), Splitsko-dalmatinske županije (454.798), Zagrebačke županije (317,606) i Osječko-baranjske županije (305.032).
Grad Rijeka – sjedište Primorsko-goranske županije sa 128.624 stanovnika treći je grad po veličini u Hrvatskoj – iza Grada Zagreba (790.017) i Grada Splita (178.102).
Grad Rijeka
Najmanji grad u Primorsko-goranskoj županiji po ukupnom broju stanovnika je Grad Cres s 2.879 stanovnika, a najmanja općina je Općina Brod Moravice s 866 stanovnika.
Grad Cres
Saznajte više informacija klikom na:
KONTAKT:
Ured županije
Adamićeva 10/V
HR-51000 Rijeka
T +385 51 351-612
F +385 51 351-613
E ured.zupanije@pgz.hr
GRAD DUGA RESA
Duga Resa, nekada malo mjesto, selo, danas grad u središnjoj Hrvatskoj,
prvi puta se spominje 1380. godine.
O postanku imena Duga Resa postoji nekoliko tumačenja:
– prema jednom ime je nastalo prema riječi “resa” koja se javlja na narodnoj nošnji
– drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku “resu” kojom je bio pokriven ovaj kraj
– treći izvode ime iz biljke “resine” koja raste u vodi
– neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.
U dugogodišnjoj povijesti Grada prekretnica u njegovu razvoju nastala je
izgradnjom cesta i željezničke pruge a nešto kasnije i tekstilne tvornice 1884. godine.
Geoprometni značaj Duge Rese naročito je naglašeni 1780. godine izgradnjom Jozefinske
ceste koja se kod Duge Rese odvajala od Karolinske ceste i preko Zvečaja vodila do Senja.
Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine započeo je
jači gospodarski razvitak Duge Rese. Prometni tokovi i naseljavanja ovog područja datiraju
još od antike i iz rimskih vremena iz kojih je arheološko nalazište na području Grada Duge
Rese lokalitet Sveti Petar Mrežnički.
Josef Jeruzalem u kolovozu 1884. godine počeo je graditi tvornicu i to predionicu i tkaonicu
kupivši mlin od fiškala Ivana Banjavčića.
Nastajanjem tvornice malo selo postaje industrijsko mjesto u koje je 01. siječnja 1896. godine
preseljen općinski ured sa Švarče.
Tako je tvornica oko koje se zapravo i razvijala Duga Resa, učinila da to naselje dobije i vlastitu
područnu upravu čime je bio poboljšan brzi razvitak mjesta.
Područje Grada Duge Rese nalazi se na kontaktnom prostoru Goranske i Panonske Hrvatske
i sa prometno–geografskog gledišta područje Karlovačke županije pa i područje Grada Duge Rese
je izuzetno važno u integraciji hrvatskog prostora koji je strategijom i Programom prostornog
razvitka i Strategijom prometnog razvitka RH valorizirano kao jedina veza kontinentalnog i
primorskog dijela Hrvatske.
Grad Duga Resa s demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj 1990. godine dobiva poseban
značaj i funkciju, a status Grada utvrđen mu je Zakonom o područjima županija, gradova i općina 1992. godine.
Grad Duga Resa danas svojim razvojem ide cilju da Grad postane mjesto razvijenoga gospodarstva
i visokog standarda rada i življenja.
Gospodarstvo
Od prvobitno tekstilnog grada, u strukturi gospodarstva Grada Duga Resa,
danas je najzastupljenija djelatnost trgovina 33%, zatim slijedi Prerađivačka
industrija 31%, stručne, znanstvene tehničke djelatnosti 13%,
Građevinarstvo 10% te Ugostiteljstvo i turizam 7%.
Kultura
Nositelj i organizator kulturnih događaja u Gradu su Pučko otvoreno učilište
Duga Resa i Gradska knjižnica i čitaonica Duga Resa.
Pučko otvoreno učilište Duga Resa je kulturna, prosvjetna,informativna i uslužna
javna ustanova čiji je osnivač i vlasnik Grad Duga Resa.
Svoju djelatnost Učilište provodi kroz sljedeće programske aktivnosti:
– prikazivanje kino filmova
– organiziranje kazališnih, glazbenih i drugih kulturno-umjetničkih programa
– organiziranje obrazovnih programa (tečajeva, programa osposobljavanja te
verificiranih programa obrazovanja mladeži i odraslih).
Turizam
Duga Resa s okolicom područje je neobično privlačne ljepote, smješteno
u podnožju brda Vinica (321 m) uz modrozelenu ljepoticu Hrvatske – rijeku Mrežnicu.
Brdo Vinica sa Šetalištem Tušmer omogućava posjetitelju ugodno hodanje i li vožnju
biciklom uz rijeku Mrežnicu i gorskim uzvisinama Vinice.
Duga Resa sa svojom okolicom kao da je stvorena za aktivni odmor. Možete uživati u
prekrasnim šetnjama Šetalištem Tušmer na brdu Vinica, uživati u vožnji biciklom uz
najljepšu rijeku u Hrvatskoj – Mrežnicu, loviti velikim lovnim područjem kojim gospodare
tri lovačka društva, opuštati se u miru i tišini u ribolovu, ali ako imate malo avanturističkog
duha možete se okušati u raftingu ili kanuingu. Naravno, nisu zaboravljeni ni tradicionalni
sportovi, kao što je mali nogomet, odbojka u pijesku, tenis.Rijeka Mrežnica svojom bojom,
čistom vodom, sedrenim barijerama, kaskadama, brzacima i slapovima privlači kupače,
ribiče i sve ostale ljubitelje riječnog športa.
U ovom mirnom i lijepom gradiću očuvane prirode možete ugodno boraviti uz
raznovrsnu ponudu športsko-rekreativnih sadržaja i bogat izbor domaćih
specijaliteta priznatih ugostitelja.
Posebno vam preporučamo vožnju biciklom na lijepo uređenim biciklističkim
stazama uz samu rijeku Mrežnicu.
Tiskanu Biciklističku kartu možete dobiti u svim našim ugostiteljskim
objektima smještenim uz rijeku Mrežnicu kao i ostale informacije vezane
za rekreaciju i aktivni odmor.
KONTAKT
Grad Duga Resa
Adresa:
Trg sv. Jurja 1
47 250 Duga Resa
Tel. 047 819 000
Fax. 047 841 465
E-mail: grad-dugaresa@dugaresa.hr
OIB: 15857239976
NACIONALNI PARK KORNATI
Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine,
zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti
obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.
Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i
zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih,
stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom
moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih),
a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca,
planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Povijest Nacinalnog Parka Kornati
Turizam polako ulazi u Kornate sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Tada nastupaju i glavne promjene u dosadašnjem životu Kurnatara koje
snažno utječu i na cjelokupni izgled Kornata. Mlađe generacije Kurnatara
su otišle u gradove na školovanje u kojima nalaze zaposlenje, neki su se
zaposlili u Murteru u turističkim djelatnostima koje se sve jače razvijaju,
što je dovelo do zapuštanja stočarstva i poljoprivrede u Kornatima.
Danas na gotovo zapuštenim poljima još uvijek se obrađuje samo maslina,
jer maslina zahtjeva najmanje truda, no ni izbliza kao u najboljim godinama.
Danas je u Kornatima ostao samo jedan mali vinograd u polju iznad Špraljinog
stana kod Suhe punte. Sa masovnom ugradnjom motora u plovila i pojavom brzih
motornih plovila Kornati su postali dostupniji, te se može i kraće boraviti u Kornatima
da bi se obavili poljoprivredni radovi, te se u jednom danu može poći u Kornate i nakon
obavljenog posla vratiti u mjesto domicila. Kurnatari se okreću turizmu i svoje kornatske
kučice adaptiraju za smještaj turista. Otvaraju se i restorani (danas ih je 20-ak).
Danas su Kornati turistički poznat brand, i privlače mnoštvo nautičara i izletnika.
Vrijeme Bizanta ostavilo je po mnogima najmarkantniju građevinu koju
danas nalazimo u Kornatima: utvrdu Tureta na otoku Kornatu
(graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka – vjerojatno iz 6. stoljeća).
Za utvrdu se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja
i kontrole plovidbe tada prilično nesigurnim Jadranskim morem.
Vrlo zanimljivo zdanje iz doba Bizanta jest i starokršćanska trobroda bazilika
koja se nalazi u podnožju utvrde Tureta, a kojoj je i danas vidljiv veći dio
apside i dio nekadašnjih temelja.
Podmorje
Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje
bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje
zaštite, na visokom stupnju očuvanosti.
Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih
cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca,
127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
U podmorju Nacionalnog parka „Kornati” prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i
staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja
– mreži NATURA 2000.
Kukci:
Leptiri – do sada je za park zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira
Mravi – u našem parku živi 35 vrsta mrava
Vodozemci:
jedna jako prilagodljiva kopnena vrsta, a to je zelena krastača
Gmazovi:
Gušteri – osim dviju vrsta gušterica – primorske gušterice (Podarcis sicula)
i krške gušterice (Podarcis melisellensis), ovdje obitava i kućni macaklin
Zmije – sa sigurnošću se može reći da ovdje obitavaju četiri vrste zmija
– zmajur (Malpolon insignitus), kravosas (Elaphe quatuorlineata), šara poljarica
(Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla).
To nisu otrovnice
Ptice:
U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis),
Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti),
zatim kolonije triju vrsta čiopa – bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa
(Apus pallidus). Zanimljivost čine i nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus), ušare
(Bubo bubo) i gavrana (Corvus corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza
(Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša
(Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus campestris), modrokos (Monticola solitarius),
kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste.
Kornati su posebno zanimljivi u doba migracija (selidbe) ptica, kada se na ovom prostoru mogu
vidjeti brojne vrste selica poput atraktivnih ždralova (Grus grus), vlastelica (Himantopus himantopus),
sivih čaplji (Ardea cinerea), i mnogih drugih.
Sisavci:
-kuna
-desetak vrsta šišmiša
Špiljska fauna
Veliku pozornost privlače speleološki objekti.
Spilje i jame kao jedan od fenomena krša,
značajne su za biološku raznolikost ovog područja.
Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze
stigobiontnih životinja (podzemne vodene životinje),
kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova
istraživanih jama. Potvrđen je nalaz endemske vrste rakušca
Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.
U posljednjih desetak godina veliku pozornost biologa
privlače speleološki objekti
kopnenog (otočnog) djela Nacionalnog parka Kornati.
Spilje i jame kao jedan od tipičnih fenomena krša,
značajne su za biološku raznolikost ovog područja.
Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati
u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta),
stoga je dobro sustavnije pokrenuti biospeleološka istraživanja vodene
faune anhihalinih špilja i jama na području parka, a dosadašnja istraživanja
pokazala su vrlo zanimljive nalaze životinja, kako u sloju boćate vode
tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama.
Potvrđeni su nalazi endemskih slatkovodnih vrsta rakušaca
Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.
Aktivni odmor
Promatranje divljeg biljnog i životinjskog svijeta
Podmorje NP “Kornati” pruža mogućnost promatranja doista bogatog
biljnog i životinjskog svijeta. Kopneni dioparka, iako se često doima kao “polupustinja”,
isto tako vrvi od života. Međutim, potrebno je naglasiti da veliki broj posjetitelja
dolazi upravo s pogrešnim pretpostavkama da će u relativno kratko vrijeme vidjeti većinu
„atraktivnih” biljnih i životinjskih vrsta kao u dokumentarnim filmovima.
Neki jednostavno zamjenjuju pojmove zooloških (botaničkih) parkova i nacionalnih parkova.
Naravno i jednim i drugim parkovima je među glavnim zadaćama edukacija posjetitelja i zaštita prirode.
Pješačenje po kornatskim otocima
Brojni kornatski vidikovci nude doista nezaboravne trenutke i dojmove.
Zanimljivi geološki i geomorfološki fenomeni, koje ćete zasigurno vidjeti, ostaju dugo u sjećanju.
KONTAKT
Butina 2
Murter
22243
Hrvatska
Tel.: +385 22 435740
Ured ravnatelja
E-mail: ravnatelj@np-kornati.hr
Tel.: +385 22 435 750
Recepcija ABA, Murter
Tel.: +385 (0)22 434 077
KTC d.d. – KRIŽEVCI
Djelatnosti: Trgovine, Ugostiteljstvo, Poljoprivreda, Benzinske postaje, Turizam i ostale usluge
LOKACIJE
ČAKOVEC
Robni centar, Športska 4, 40000 Čakovec
Poljoljekarna, Športska 4, 40000 Čakovec
Restoran catering, Športska 4, 40000 Čakovec
BJELOVAR
Robni centar, Pakračka ulica 1, 43000 Bjelovar
Poljoljekarna, Pakračka ulica 1, 43000 Bjelovar
Restoran Snježana Bjelovar, Pakračka ulica 1, 43000 Bjelovar
ĐURĐEVAC
Robni centar, Đure Basaričeka 10a, 48350 Đurđevac
DARUVAR
Robni centar, Krste Frankopana 35, 43500 Daruvar
Benzinska postaja, Krste Frankopana 35, 43500 Daruvar
Poljoljekarna, Krste Frankopana 35, 43500 Daruvar
Caffe bar Ždral, Krste Frankopana 35, 43500 Daruvar
KOPRIVNICA
Robni centar, Ivana Česmičkog 15, 48000 Koprivnica
Supermarket, Trg Eugena Kumičića 1, 48000 Koprivnica
Benzinska postaja, Ivana Česmičkog 15, 48000 Koprivnica
Poljoljekarna, Ivana Česmičkog 15, 48000 Koprivnica
Restoran Ivana, Ivana Česmičkog 15, 48000 Koprivnica
JALŽABET
Robni centar, Varaždinska 38, 42203 Jalžabet
Poljoljekarna, Varaždinska 38, 42203 Jalžabet
Benzinska postaja, Varaždinska 38, 42203 Jalžabet
Caffe bar, Varaždinska 38, 42203 Jalžabet
IVANEC
Robni centar, Ivanečko naselje 1c, 42240 Ivanec
Poljoljekarna, Ivanečko naselje 1c, 42240 Ivanec
Benzinska postaja, Ivanečko naselje 1f, b42240 Ivanec
Restoran Ivanec, Ivanečko naselje 1c, 42240 Ivanec
GRUBIŠNO POLJE
Supermarket, N. Šubića Zrinsko bb, 43290 Grubišno Polje
KARLOVAC
Robni centar, Mihanovićeva 9, 47000 Karlovac
Poljoljekarna, Mihanovićeva 9, 47000 Karlovac
SLATINA
Robni centar, Industrijska bb, 33520 Slatina
Poljoljekarna, Industrijska bb, 33520 Slatina
Restoran Slatina, Industrijska bb, 33520 Slatina
VELIKA GORICA
Robni centar Velika Gorica supermarket, Trg kralja Petra Kresimira IV bb, 10410 Velika Gorica
VARAŽDIN
Robni centar Varaždin supermarket, Gospodarska 3, 42000 Varaždin
Dječji centar, Gospodarska 3, 42000 Varaždin
Benzinska postaja, Gospodarska 3, 42000 Varaždin
Restoran Barok Varaždin, Gospodarska 3, 42000 Varaždin
VRBOVEC
Robni centar Vrbovec supermarket, Zagrebačka 48, 10340 Vrbovec
Kućne potrepštine Vrbovec, Zagrebačka 48, 10340 Vrbovec
Poljoljekarna, Zagrebačka 48, 10340 Vrbovec
VIROVITICA
Robni centar Virovitica supermarket, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
Benzinska postaja, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
Autopraonica, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
Poljoljekarna, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
Restoran Luka, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
Smještaj Virovitica, Vukovarska 3, 33000 Virovitica
ZABOK
Robni centar Zabok supermarket, Prilaz Janka Tomića 1, 49210 Zabok
Poljoljekarna, Prilaz Janka Tomića 1, 49210 Zabok
Restoran catering Zabok, Prilaz Janka Tomića 1, 49210 Zabok
Benzinska postaja, Prilaz Janka Tomića 1, 49210 Zabok
Ostale lokacije: Krapina, Križevci, Kutina, Mursko Središće, Pakrac, Petrinja, Požega, Pitomača, Prelog i Sisak
KARATE KLUB KTC KRIŽEVCI
RUKOMETNI KLUB KTC KRIŽEVCI
MAPA TURISTIČKIH I OSTALIH OBJEKATA
Za detaljnije informacije kliknite ovdje.
KONTAKT
Centrala KTC-a: 048/628 554
E-mail: info@ktc.hr
HOTEL AMFORA – Rabac
Hotel Amfora sadrži klimatizirane sobe s TV-om sa satelitskim programima, a smješten je na središnjoj lokaciji lokaciji u Rapcu, samo 30 metara od Jadranskog mora. Javni autobusi zaustavljaju se pokraj hotela, a do plaža Maslinica i Sv. Andrea ima 500 metara.
Sve sobe imaju podove s tepihom i stol, a pojedine jedinice sadrže balkon s pogledom na more ili park. Vlastita kupaonica ima kadu i sušilo za kosu.
U okviru objekta dostupno je dječje igralište. Tereni za tenis, odbojku na pijesku i mini golf udaljeni su 500 metara od hotela.
U okviru objekta dostupno je besplatno privatno parkiralište. Trajektna luka Brestova s linijama za otok Cres udaljena je 27 km, a do Zračne luke Pula ima 43 km od hotela Amfora.
KONTAKT
Adresa: Gornji Rabac 3, 52221, Rabac
Telefon: 052 255 600
Web: www.hotel-amfora.com
E-mail: amfora-hoteli@hi.t-com.hr
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Sveučilište je 2009. godine proslavilo 340 godina postojanja.
Misija i vizija Sveučilišta glasi: “Sveučilište u Zagrebu najstarije je, najveće i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj. Kao takvo, ono ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti.”
Povijest
Povijest Sveučilišta u Zagrebu datira od srednjeg vijeka kada su, zagrebački biskup Stjepan II Babonić (1225.-47.) i bl. Augustin Kažotić (1303.-22.), radili na uspostavi studija bogoslovije i filozofije. Pravi počeci visokog školstva javnog karaktera javljaju se 1607. godine otvaranjem isusovačke gimnazije na kojoj je započeo filozofski studij 1662. godine. Formalni početak Sveučilišta u Zagrebu smatra se 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.
Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.
U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je hrvatski ban Ivan Mažuranić19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.
Nakon prvog svjetskog rata je otpočeo trend osnivanja većeg broja fakulteta na Sveučilištu.
Odluku o osnivanju Studentskog doma u Zagrebu je donijelo Sveučilišno vijeće 26.03.1960. i potvrdio ju je Sveučilišni savjet. Time je nastala odluka o osnivanju “STUDOM-a” kao objekta u kojem će živjeti i stanovati studenti zagrebačkog sveučilišta. Iz toga je niknula i danas prisutna djelatnost koja brine za izgradnju novih studentskih objekata i odmarališta.
1999. godine, na sjednici Senata, Sveučilište je odlučilo uvesti Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS). 2001. godine nakon pristupa Hrvatske Bolonjskoj deklaraciji, ovaj sustav postaje prihvaćen na svim sveučilištima u državi.
STUDIJI
Preddiplomski studiji
Preddiplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri do četiri godine i njegovim se završetkom stječe od 180 do 240 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke. Na Sveučilištu u Zagrebu izvodi se 138 preddiplomskih studija.
Diplomski studiji
Područje prirodnih znanosti
Prirodoslovno-matematički fakultet
MATEMATIČKI ODSJEK
FIZIČKI I GEOFIZIČKI ODSJEK
GEOGRAFSKI ODSJEK
GEOLOŠKI ODSJEK
BIOLOŠKI ODSJEK
KEMIJSKI ODSJEK
Područje tehničkih znanosti
Arhitektonski fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Geodetski fakultet
Geotehnički fakultet
Građevinski fakultet
Grafički fakultet
Metalurški fakultet, Sisak
Rudarsko – geološko – naftni fakultet
Tekstilno – tehnološki fakultet
Područje biomedicinskih znanosti
Medicinski fakultet
Područje biotehničkih znanosti
Agronomski fakultet
Prehrambeno – biotehnološki fakultet
Šumarski fakultet
Područje društvenih znanosti
Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
Fakultet političkih znanosti
Hrvatski studiji
Kineziološki fakultet
Pravni fakultet
Učiteljski fakultet
Područje humanističkih znanosti
Filozofski fakultet
Umjetničko područje
Akademija dramske umjetnosti
Akademija likovnih umjetnosti
Ostalo
Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik s pravom javnosti
Diplomski sveučilišni studij Protestantska teologija
Hrvatski studiji
Interdisciplinarni studij Kroatologije
Sport na Sveučilištu u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu potiče studentski sport, od natjecateljskog do rekreativnog, kao sastavni dio akademskog života kojim se podiže kvaliteta studiranja i življenja. Osim na postizanje akademske izvrsnosti, Sveučilište svoje studente potiče i na aktivno bavljenje sportom, i to preko Ureda za sport, koji je osnovan po uzoru na slične urede europskih sveučilišta. Osim poticanja studenata na aktivno bavljenje sportom i na uključivanje u sveučilišna sportska natjecanja, uloga Ureda očituje se i u širenju pozitivne svijesti i edukacije o važnosti redovitog tjelesnog vježbanja, psihofizičkog razvoja mladih ljudi te o razvijanju natjecateljskog duha, očuvanja zdravlja i borbe protiv ovisnosti.
Studentsko sportsko prvenstvo Sveučilišta u Zagrebu, natjecanje u 25 sportova, svake godine zajednički organiziraju Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebački sveučilišni športski savez i Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu.
Ciljevi Sveučilišta
Sveučilište je navelo 8 ciljeva koje si uzima kao obvezu postizanja, a to će postići razvojem i promjenama:
1. Sveučilište će se razvijati kao sveobuhvatno sveučilište sa širokim spektrom istraživačkih i studijskih programa u skladu s ekonomskim mogućnostima i potrebama društva.
2. Sveučilište će poticati izvrsnost u znanstvenom i umjetničkom istraživanju u nastojanju da zadrži mjesto jednog od vodećih istraživačkih sveučilišta u jugoistočnoj Europi.
3. Daljnjim preustrojem i razvojem Sveučilište će zadržati sadašnju vodeću akademsku i istraživačku ulogu u nacionalnim okvirima.
4. Sveučilište će se angažirati u javnom djelovanju kao generator tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvitka u skladu sa strateškim potrebama Republike Hrvatske.
5. Sveučilište će razvijati studijske programe potrebne društvu i gospodarstvu, kao i nacionalno i strateški potrebne studijske programe. Poticat će izvrsnost u nastavi i akademskim postignućima studenata i nastavnika te u tu svrhu unaprjeđivati različite studentske i akademske službe.
6. Sveučilište će razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnog obrazovanja za potrebe stanovnika Republike Hrvatske.
7. Sveučilište će njegovati principe moralnosti, etičnosti i tolerancije kako bi se studenti kroz studije formirali kao sudionici modernoga demokratskoga i multikulturalnoga društva.
8. Sveučilište će povećati svoju međunarodnu prepoznatljivost i atraktivnost novim oblicima istraživačke i studijske mobilnosti te studijskim programima dostupnima studentima iz drugih zemalja. Težit će poboljšanju kvalitete međunarodnom razmjenom znanstveno-nastavnog kadra i studenata. U odabranim područjima od interesa za razvoj Sveučilišta u Zagrebu potražit će se, kad god bude potrebno, ekspertiza u inozemstvu.
Saznajte više informacija klikom na:
KONTAKT
Trg Republike Hrvatske 14
10000 Zagreb, HR
telefon: +385 1 4564 111
faks: +385 1 4830 602
e-adresa: unizginfo@unizg.hr
Coca-Cola HBC Croatia
Prva bočica Coca-Cole na hrvatskome tržištu pojavila se 1968. godine s linije punionice u Sachsovoj ulici u Zagrebu. Punionica se tada praktički nalazila na livadi. Idućih godina, Coca-Cola je mijenjala vlasničku strukturu – od prijašnjeg socijalističkoga državnog vlasništva do danas, kada smo u vlasništvu privatnoga kapitala.
Osobito intenzivno bilo je razdoblje promjena nakon privatizacije posljednjih deset godina.
Konsolidacija tvrtke završena je 2000. godine te je Coca-Cola HBC Hrvatska danas dio druge najveće punioničarske tvrtke bezalkoholnih napitaka u svijetu izvan Sjedinjenih Američkih Država, Skupine Coca-Cole Hellenic.
Coca-Cola HBC Hrvatska pomno motri procese proizvodnje i posjeduje sofisticiranu opremu za kontrolu i programe testiranja ključnih faza procesa. Na svim linijama punjenja povratne ambalaže ugrađena je elektronička kontrola boca koja može prepoznati čak i najmanju nepravilnost.
Vizija je naše tvrtke biti neosporivi predvodnik na svim tržištima na kojima se natječemo.
Proizvodi i robne marke
Gazirani napitci
Coca-Cola, Coca-Cola zero, Sprite, Fanta
Negazirani napitci
Cappy, Nestea iPowerade
Voda
Bistra
Proizvodnja Coca-Cole
Neke od trenutnih nagradnih igri….
KONTAKT:
Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.
Milana Sachsa 1
10 000 Zagreb
Hrvatska
Upiti
T: + 385 1 2480 222
F: + 385 1 2480 505
E-mail: info.hr@cchellenic.com
E-mail: donacije.sponzorstva@cchellenic.com
IVALAN TERME d.o.o. – Ivanić Grad
Ivalan Terme d.o.o. je trgovačko društvo, firma kćer Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju
Naftalan iz Ivanić-Grada, koje razvija, proizvodi i prodaje kozmetiku iz naftalana,
koja se, po preporuci dermatologa, koristi kao pomoć kod raznih dermatoloških stanja
kod kojih su se naši preparati pokazali učinkovitima.
Proizvodi, Naftalan krema i Naftalan ulje, mogu se kupiti u našoj maloprodajnoj jedinici
u predvorju SB Naftalan, mogu se naručiti telefonom ili preko naše web-stranice,
mogu se kupiti u online trgovačkom centru I-Mall , preko web-shopa Kreni Zdravo,
u odabranim ljekarnama diljem Hrvatske te u DM prodavaonicama.
U našoj maloprodajnoj jedinici osim naftalanskih preparata
može se kupiti i dermatološka kozmetika
renomiranih svjetskih proizvođača:
Avene, Bioderma, Uriage, SVR, Mustela, Lander,
proizvodi i preparati hrvatskih proizvođača:
Aktival, Apipharma, JGL, Biopharm, Kemig,
Belupo, te stranih proizvođača: ESI, Ewopharma …
|
Naftalan krema
Jedinstveni naftalanski preparat bogat mineralima naftalanskog ulja koje smiruje nadraženu kožu i vlasište, potiče regeneraciju kože, popravlja njenu strukturu te olakšava i sprječava probleme kože. Čuva obrambeni mehanizam kože, a time i njezine funkcije, omekšava kožu i čini glađom hrapavu kožu te podupire njezinu sposobnost obnavljanja. Preparat je naročito pogodan za osjetljivu, iziritiranu, oštećenu i crvenu kožu. Sastav (INCI): Aqua, Naftalan Oil, Cetearyl Alcohol, C16-18 Fatty Acids (Olea Europaea Oil), Esters, Caprylyl Glycol |
Naftalan ulje
Jedinstveni naftalanski preparat bogat mineralima naftalanskog ulja koje smiruje nadraženu kožu
i vlasište, potiče regeneraciju kože, popravlja njenu strukturu te olakšava i sprječava probleme kože.
Čuva obrambeni mehanizam kože, a time i njezine funkcije, omekšava kožu i čini glađom hrapavu kožu
te podupire njezinu sposobnost obnavljanja.
Preparat je naročito pogodan za osjetljivu, iziritiranu, oštećenu i crvenu kožu.
Sastav (INCI): Naftalan Oil, Calendula Officinalis Flower Oil
Terapijsko djelovanje naftalana:
– protuupalno
– vazodilatatorno
– desenzibilizirajuće
– djelovanje na metabolizam bjelančevina i elektrolita
– hipokoagulatorno djelovanje
– lokalno djelovanje
– djelovanje in vitro na proliferaciju i diferencijaciju keratinocita
– djelovanje na rast i razvoj stanica koža
Naftalan, zemno mineralno ulje, svrstavamo u prirodne ljekovite činitelje.
Prirodni ljekoviti činitelji koriste se od davnina u očuvanju zdravlja
i sprečavanju bolesti, a isto tako u liječenju već nastalih bolesti i oštećenja.
Naftalan, koji koristimo u našim preparatima, dobiva se destilacijom naftenske nafte.
To je nafta visoke specifične težine i spada u “teške” nafte.
Sadrži malo lakih frakcija poput benzina i kerozina, ali sadrži visok postotak
naftenskih ugljikovodika, od kojih izdvajamo sterane, spojeve koji su strukturom
sličini steroidnim hormonima te provitaminu D.
Upravo se steranima pripisuje ljekovito djelovanje naftalana.
Do sada su u svijetu poznata dva nalazišta naftenske nafte:
u Azerbajdžanu te u Ivanić-Gradu.
Naftenska nafta je nastala iz biološkog, organskog materijala taloženjem ostataka
uginulih mikroorganizama (fitoplanktona, zooplanktona, bakterija, algi i viših kopnenih biljaka)
na dna mora ili jezera, gdje su prekriveni mineralnim česticama.
U uvjetima vrlo niskog sadržaja kisika, molekule biomase su se mikrobiološki
razgrađivale na jednostavnije dijelove, koji su zadržali organsku strukturu.
KONTAKT
– za proizvodnju, trgovinu i usluge –
Omladinska 23/a
10310 Ivanić – Grad
Tel: +385 1 2834 561
E-mail:info@ivalan-terme.hr
KUD “Ady Endre”
Grupu KUD “Ady Endre” iz Korog-a predstavlja predsjednik Jozsef Kel (098/9587 836) te:
PODPREDSJEDNIK: Josip Cerin (098/1845 929)
SEKCIJE:
Glazbena sekcija,dječja sekcija,sekcija žena,dramska sekcija i mješoviti pjevački zbor.
KRATKA POVIJEST KUDA:
KUD “Ady Endre” iz Koroga osnovan je 1949.g. i broji oko 100 članova.
Usprkos teškim okolnostima njegovanje mađarske kulture postaje najjača poveznica i motivacija u opstanku jedne zajednice.
Upravo taj KUD bio je do 1998.g.jedina folklorna skupina koja je unatoč ratu ipak djelovala.
Od 2000.g. kada je obnovljen Dom kulture u Korogu KUD nastavlja svoj rad u rodnom mjestu.
Ustrajan rad donio je i priznanja,a najznačajnije je od 23.Međunarodne smotre folklora u Zagrebu za najizvorniju narodnu nošnju.
Svake godine organizira se žetvena zabava “Zlatni klas”,Dječja smotra folklora,Susret mađarskih glazbenih sastava,Susret pjevačkih zborova,Obilježavanje obljetnice izbijanja Mađarske građanske revolucije i borbe za slobodu,Božićna priredba…
KONTAKT:
KUD ANDY
Petefi Šandora 1, 31214 Korog
032 348 113
APARTMANI ZVRKO
Apartmani Zvrko nalaze se nedaleko od drevnog gradića Cavtata, udaljeni od mora i plaža 600m, s prekrasnim pogledom na cavtatski zaljev i staru jezgu grada Dubrovnika udaljenu svega 16 km.
Moderno uređeni apartmani opremljeni klima uređajima, SAT TV, kao i drugim tehničkim pomagalima mjesto je u kojem se ugodno osjećaju i naši najzahtjeviji gosti.
Apartmani Zvrko posjeduju i bazen, idealno je mjesto za opuštanje, a uz birana pića i ugodno društvo …
Interijer
Broj osoba2
Sobe1
Kupaonice1
Površina35m2
Udaljenosti
Centar1 500 m
Plaža 700 m
Trgovina 50 m
Autobusna stanica 300 m
Prednosti
Pogled na more
Parking
Bazen
KONTAKT:
Poluganje 33, Cavtat
Telefon: 098 184 0948
STOMATOLOŠKA POLIKLINIKA ZAGREB
U pet desetljeća postojanja Stomatološka poliklinika prošla je sadržajan razvojni put, često trnovit, protkan neizvjesnošću za budućnost, s dosta uspona i povremenih stagnacija u pogledu kvalitete i kvantitete kadrova, opreme i prostora. 2004. godine obilježili smo dva jubileja: 56. obljetnicu osnivanja Centralne zubne stanice te 50. obljetnicu rada Centralne zubne poliklinike.
ODJELI POLIKLINIKE
Odjel za ortodonciju i RTG dijagnostiku
Odjel oralne kirurgije
Dentalni laboratorij
Odjel dječje stomatologije
Odjel specijalističke stomatološke protetike
Odjel za endodonciju s restaurativnom stomatologijom, oralnu medicinu i parodontologiju
RTG kabinet
Projekti
Gerontostomatologija
Osobe s posebnim potrebama
Halitoza
KONTAKT I ADRESA
Perkovčeva 3, 10000 Zagreb
Telefon: 01/4803-200
E-mail: kontakt@spz.hr
D5 Creation