Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine,

zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti

obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i

zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih,

stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom

moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih),

a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca,

planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Povijest Nacinalnog Parka Kornati 

Turizam polako ulazi u Kornate sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tada nastupaju i glavne promjene u dosadašnjem životu Kurnatara koje

snažno utječu i na cjelokupni izgled Kornata. Mlađe generacije Kurnatara

su otišle u gradove na školovanje u kojima  nalaze zaposlenje, neki su se

zaposlili u Murteru u turističkim djelatnostima koje se sve jače razvijaju,

što je   dovelo do zapuštanja stočarstva i poljoprivrede u Kornatima.

Danas na gotovo zapuštenim poljima još uvijek se obrađuje samo maslina,

jer maslina zahtjeva najmanje truda, no ni izbliza kao u najboljim godinama.

Danas je u Kornatima ostao samo jedan mali vinograd u polju iznad Špraljinog

stana kod Suhe punte. Sa masovnom ugradnjom motora u plovila i pojavom brzih

motornih plovila Kornati su postali dostupniji, te se može i kraće boraviti u Kornatima

da bi se obavili poljoprivredni radovi, te se u jednom danu može poći u Kornate i nakon

obavljenog posla vratiti u mjesto domicila. Kurnatari se okreću turizmu i svoje kornatske

kučice adaptiraju za smještaj turista. Otvaraju se i restorani (danas ih je 20-ak).

Danas su Kornati turistički poznat brand, i privlače mnoštvo nautičara i izletnika.

Vrijeme Bizanta ostavilo je po mnogima najmarkantniju građevinu koju

danas nalazimo u Kornatima: utvrdu Tureta na otoku Kornatu

(graditeljstvo kasne antike i ranog srednjeg vijeka – vjerojatno iz 6. stoljeća).

Za utvrdu se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja

i kontrole plovidbe tada prilično nesigurnim Jadranskim morem.
Vrlo zanimljivo zdanje iz doba Bizanta jest i starokršćanska trobroda bazilika

koja se nalazi u podnožju utvrde Tureta, a kojoj je i danas vidljiv veći dio

apside i dio nekadašnjih temelja.

Podmorje

Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje

bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje

zaštite, na visokom stupnju očuvanosti.

Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih

cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca,

127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
U podmorju Nacionalnog parka „Kornati” prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i

staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja

– mreži NATURA 2000.

O fauni

Kukci:
Leptiri – do sada je za park zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira

Mravi – u našem parku živi 35 vrsta mrava

Vodozemci:

jedna jako prilagodljiva kopnena vrsta, a to je zelena krastača

Gmazovi:
Gušteri – osim dviju vrsta gušterica – primorske gušterice (Podarcis sicula)

i krške gušterice (Podarcis melisellensis), ovdje obitava i kućni macaklin

Zmije – sa sigurnošću se može reći da ovdje obitavaju četiri vrste zmija

– zmajur (Malpolon insignitus), kravosas (Elaphe quatuorlineata), šara poljarica

(Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla).
To nisu otrovnice

Ptice:

U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis),

Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti),

zatim kolonije triju vrsta čiopa – bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa

(Apus pallidus). Zanimljivost čine i nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus), ušare

(Bubo bubo) i gavrana (Corvus corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza

(Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša

(Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus campestris), modrokos (Monticola solitarius),

kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste.
Kornati su posebno zanimljivi u doba migracija (selidbe) ptica, kada se na ovom prostoru mogu

vidjeti brojne vrste selica poput atraktivnih ždralova (Grus grus), vlastelica (Himantopus himantopus),

sivih čaplji (Ardea cinerea), i mnogih drugih.

Sisavci:

-kuna

-desetak vrsta šišmiša

Špiljska fauna
Veliku pozornost privlače speleološki objekti.

Spilje i jame kao jedan od fenomena krša,

značajne su za biološku raznolikost ovog područja.

Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze

stigobiontnih životinja (podzemne vodene životinje),

kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova

istraživanih jama. Potvrđen je nalaz endemske vrste rakušca

Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.

Speleologija

U posljednjih desetak godina veliku pozornost biologa

privlače speleološki objekti

kopnenog (otočnog) djela Nacionalnog parka Kornati.

Spilje i jame kao jedan od tipičnih fenomena krša,

značajne su za biološku raznolikost ovog područja.

Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati

u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta),

stoga je dobro sustavnije pokrenuti biospeleološka istraživanja vodene

faune anhihalinih špilja i jama na području parka, a dosadašnja istraživanja

pokazala su vrlo zanimljive nalaze životinja, kako u sloju boćate vode

tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama.

Potvrđeni su nalazi endemskih slatkovodnih vrsta rakušaca

Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.

Aktivni odmor

Pješačenje po kornatskim otocima

Brojni kornatski vidikovci nude doista nezaboravne trenutke i dojmove.

Zanimljivi geološki i geomorfološki fenomeni, koje ćete zasigurno vidjeti, ostaju dugo u sjećanju.

KONTAKT

Butina 2
Murter
22243
Hrvatska
Tel.: +385 22 435740

Ured ravnatelja
E-mail: ravnatelj@np-kornati.hr
Tel.: +385 22 435 750

Recepcija ABA, Murter
Tel.: +385 (0)22 434 077