PARK PRIRODE LASTOVO

May 29, 2016

By: tourist-ad-guide

Park obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km² i 143 km² morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

˝Lastovsko otočje˝ zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca , kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa je proglašeno Parkom prirode.

Posebitost ˝Lastovskog otočja˝ čini i bogata kulturno povijesna baština – brojne kamene crkvice, životopisni fumari, te tradicionalni lastovski Poklad, no ne smijemo zaboraviti ni lokalno stanovništvo, koje je dokaz da je suživot prirode i čovjeka moguć uz razvijenu ekološku svijest.

Klimatska obilježja

Zahvaljujući svom položaju, Lastovsko otočje se odlikuje blagom mediteranskom klimom, klimom maslina.
Jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu što dokazuje prosjek od 2700 sunčanih sati godišnje. Prosječna temperatura zraka u siječnju iznosi 8,3 º C, a u kolovozu 24,9 º C. Blaga ljetna temperatura produljuje se dugo u jesen, pa mu je jesen toplija od proljeća.

Geološka obilježja

Lastovo s pripadajućim otočjem izgrađeno je od jurskih i krednih naslaga koje tvore pretežno dolomiti, dolomitizirani vapnenac, te čisti vapnenac.

Najviši vrh otoka Lastova, Hum (417 m), čini najljepši vidikovac na otoku pružajući pogled na razvijenosti reljefa vidljivoj u zaobljenim brežuljcima, duboko usječenim uvalama, te poljima, a s druge strane i beskrajan pogled na more i otočje. Nešto niži vrhovi su Mali Hum (415 m), te Pleševo brdo (400 m).

Morfološki je značajna izmjena brojnih odvojenih šumovitih brežuljaka i krških uvala – polja (od brojnih najveća su Vinopolje, Lokavje, te Prgovo), koja su nastala u nepropusnim zonama dolomita ili u polupropusnim dolomitiziranim vapnencima.

Krška građa Lastova pogodovala je i postanku špilja. Najpoznatija je Rača špilja u jugoistočnom dijelu otoka – zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište od 1965. godine, te Medjedina – nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, a danas poznatoj po većim populacijama šišmiša.

Lastovsko otočje podijeljeno je u nekoliko skupina:

Zapadno otočje:

Prežba ,Makarac,Maslovnjak,Mrčara,Rutvenjaci,Škoj od Mrčare,Bratin otok,Vlašnik,Kopište,Škoj od Kopišta,Sušac

hridi:Hljeb,Karlovića tovari,Bijelac,Crnac

Lastovnjaci (Donji škoji):

Mladine (Saplun),Arženjak Mali i Veliki,Veliki Golubinjak,Češvinica,Stomorina,Lukovci,Petrovac,Kručica,Tajan Mali i Veliki

hridi: Crna i Bijela

podvodni greben: Buškanje

Vrhovnjaci (Gornji škoji): Glavat,Gornji i Srednji Vlašnik,Smokvica

hridi:

Mrkjenta pod Glavat,Mrkjenta pod Smokvicu,Sestrice (Veja, Mala),Bratac

podvodni grebeni:

Praskavica I Turkovica

Kopno

Flora –

Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju.Sastav flore otoka Lastova odredila je pučinska osama, obilje sunčeve svijetlosti i noćne vlage te posebno i duboko lastovsko tlo. Od 810 do sada zabilježenih vrsta može susresti sve od ugroženih vrsta, drugdje iščeznulih vrsta, endema i stenoendema.

Fauna –

Životinjski svijet otočja također je vrlo bogat. Do sad je zabilježeno 175 vrsta kralježnjaka od čega je njih 71 ugroženo na nacionalnoj te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini.Lastovske špilje dom su šišmišima koji u njima nalaze skloništa ili mjesta za razmnožavanje, kao što je to Medjedina gdje su se smjestile 2 ugrožene vrste šišmiša – riđi šišmiš i veliki potkovnjak.

Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule i kaukala.

Zanimljivost je da na otočju nema otrovnih zmija, a jedina je zmija stepski guž ili smičalina.

Lastovsko je otočje i stanište stenoendemičnih gušterica – jadranske gušterice i lastovske gušterice.

Područje je bogato i mikro faunom , posebice kukcima, paučnjacima i puževima.

More

Flora

O bogatstvu podmorja otočja govori broj od 248 vrsta morske flore, a taj je broj na ovom malom području jednak onom sa širokog prostora srednjeg i južnog Jadrana. Na ovom području dolazi do sezonskog dotoka hranjivih tvari iz dubokog Jadrana i ta pojava omogućuje bujanje morskog života.

Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok su plitka uzobalna dna prekrivena ugroženim i zaštićenim livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica). Ova je vrsta jako važno mrijestilište i zaklonište raznim morskim vrstama. Skrivena luka iznimno je rijetko stanište zelene alge Caulerpa prolifera jedine autohtone kaulerpe u Jadranu.

Fauna

Zahvaljujući obilju i raznovrsnosti zooplanktona, podmorje Parka bogato je koraljima, spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama, pa su karike podmorskog životnog lanca vrlo snažne. Do sada je zabilježeno 330 vrsta beskralježnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta.

U zoni oscilacije plime i oseke žive razni morski puževi (nanari), te priljepci (lupari). Prate ih morski ježevi, te hobotnice i sipe. Zaštitni znak hridastog dna lastovskog akvatorija kolonije su brkatog jastoga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice.

Vrste riba karakteristične za ovo područje su škrpun, škrpina, kirnja, zubatac, kantar, trlja od kamena, tabinja mrkulja, lumbrak, murina, ugor i druge. Takođjer nađu se i tune, gofovi, te sabljani.

U otvorenim vodama ovog područja često se može vidjeti nekoliko vrsta dupina.