GRAD BAKAR

15 prosinca, 2020

By: tourist-ad-guide

Posted in Gradovi

Bakar se nalazi na brežuljku sjeverozapadnog djela istoimenog zaljeva i okružen je brdima koja dosežu do 300m nadmorske visine. Cijelo je područje bogato izvorima pitke vode, a prekriveno je bjelogoricom i niskim raslinjem. Najveći dio ipak zauzima goli krš.

Povijesna jezgra (proglašena spomenikom kulture 1968.), podijeljena je na dva dijela: stariji, gornji, tzv. „Grad“ u kojem se razvilo naselje opasano gradskim zidinama i donji dio koji se sastoji od predjela „Zagrad“ i „Primorje“. Klima je mediteranska pa i arhitektura odgovara mediteranskom tipu gradnje s mnoštvom krivudavih, uskih, strmih i stepeničastih ulica i malih trgova.

Odmah ponad grada prolazi Jadranska magistrala (M2, E65), a na sjeverozapadu, 15 – ak km. dalje leži grad Rijeka.

GRADSKA NASELJA

Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin.

Postoje legende kako je naselje iz kojega je nastao današnji grad, nastalo naseljavanjem Židova iz Jeruzalema koji su u 1.st. pobjegli od razaranja rimskog cara Tita ali i one koje govore o postojanju naselja koje su osnovali Iliri još davno prije naše ere asimilirajući prvotne stanovnike Kelte. Najvjerojatnije je da se na području današnjeg grada nalazilo znatnije naselje imena Volcera koje su naseljavali Rimljani.

U 13.st. se spominju imena Bukar i Bkri te talijanski naziv Buccari. Ime grada se po prvi puta susreće u Vinodolskom zakoniku (1288.), a postoje pretpostavke kako je nastalo zbog blizine obližnjeg rudnika bakarske rude ili od riječi bukara koja označava drveni vrč oblikom sličan Bakarskom zaljevu.

Bakarski kroničar Bartol Barčić, u rukopisu iz 1740. „Historia d`alcune antiche memorie di Buccari“, spominje i imena Patrassi, Valcera, kao i naziv Lokaj, koji danas nosi jedna gradska ulica.

Feudalno doba
Grad se najviše razvija između 1225. i 1774. godine. Do tada postoji kao samostalna općina (communitas) s vlastitom upravom (koja se zasnivala na propovijedima svećenika glagoljaša), te crkvenom i vojnom organizacijom. Od 13.st. ulazi u sklop Vinodolske župe kojom, uz ostale krčke knezove, upravljaju velikaške hrvatske obitelj Frankopan i Zrinski. I dalje zadržava samostalnu ulogu prometnog i trgovačkog središte te sve više jača do druge polovice 13.st. i sukoba s Mletačkom Republikom, kad biva djelomično spaljen. 1364. krčki knez Stjepan I osniva bakarsku gospoštiju (dominij) koja dobiva konačne granice tek 1455., te određuje granice grada s hreljinskim i grobničkim dominijem, a kraju daje naziv Meja.

Komorsko doba
Nakon pogibije Zrinskih,1671. grad dolazi pod austrijsku državnu upravu i ulazi u Komorsko doba. Iako ovo razdoblje započinje pljačkama dobara i uništavanja postojeće privrede, stavlja Bakar u važan položaj kapetanije nadležne za cijeli Vinodol. Proširena je sudska djelatnost osnivanjem visokog suda zvanog Carski i kraljevski vikarijat, čija je nadležnost obuhvaćala široko područje Gorskog kotara i primorja te je podrazumijevala i donošenje presude smrtne kazne.

Vladavina Marije Terezije
13. svibnja 1778., Bakar je proglašen slobodnim gradom poveljom carice Marije Terezije te dobiva status slobodne trgovačke luke što dovodi do razvoja pomorskog prometa, trgovine i pojačane izgradnje. Sljedeće godine, 23. travnja, dobiva status kraljevskog grada te mu carica dodjeljuje grb,autonomiju i crkveni patronat. 1779. osnovana je i prva četverogodišnja osnovna škola.

Od 19.st. do danas
1849. je osnovana pomorska škola, a 1875. Hrvatsko brodarsko društvo.1882., Bakar je pripojen Hrvatskoj.

1883. izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka, Bakar počinje gubiti važnost zbog preusmjeravanja lučkog prometa na Rijeku. U 20.st. započinje njegova industrijalizacija izgradnjom koksare koja umjesto razvoja donosi ekološku devastaciju cjelokupnog zaljeva (zatvorena 1995.), a današnje malo brodogradilište još služi za gradnju i popravke, uglavnom, ribarskih brodova.

Slikovni rezultat za grad bakar

U ne tako davnoj prošlosti, Bakar je bio centar tunolovstva sjevernog Jadrana, a njegovi su ribari opskrbljivali Rijeku, Trst i Veneciju. Tu je bila i velika flota od 60 trgovačkih jedrenjaka, a svoj ugled duguje i proizvodnji svjetski poznatog pjenjušca. Danas je raširena tiskarska djelatnost s nekoliko listova i izdanih knjiga, ugostiteljski objekti su rasprostranjeni cijelim područjem, a u zaleđu je izgrađena industrijska zona.

Znamenitosti

Gradske zidine – Kaštel
Početak utvrđenja grada seže u rani srednji vijek i doba seoba naroda. U to se vrijeme stanovništvo počelo preseljavati s nesigurne čistine na obližnji brežuljak što se uzdiže 50m iznad mora. Isti ima oblik trostrane krnje piramide te je njegov odsječeni vrh predstavljao idealno mjesto za smještanje utvrde, Kaštela. Od tuda vode zidovi do utvrda Turan na jugozapadu i četvrtaste kule Fortica na jugoistoku dok se u sredini nalaze glavna gradska vrata.

Stara jezgra

Župna crkva sv. Andrije apostola

Crkva sv. Margarete

Crkva Majke Božje od Porta

Crkva Sv. Križa
Crkva sv. Katarine

Postojanje crkve sv. Katarine zabilježeno je na povijesnim kartama Bakra, a njeni ostaci danas nisu vidljivi. Nalazila se u blizini Kaštela, s njegove južne strane.

Na mjestu javne zgrade Magistrat, nekada se nalazila Gospodska kuća koja je pripadala grofovima Zrinskim. U njoj su se nalazili uredi komorske gospoštije, a u 18.st. gradska i kotarska municipalna uprava.

Palača Marochini – Battagliarini

Špital ili Hospicij– nekadšnja bolnica za zarazne bolesti 1526.

Plovanija 1514.

Biskupija sa starim biskupskim grbom 1494.

Privatne kuće

Rimska kuća
Rimska kuća je renesansna građevina s ložom ukrašenom voltama na prvom i drugom katu i grbom na pročelju. Nekadašnji je samostan časnih sestara, izgrađen početkom 18.st. stoljeća.

Turska kuća
Ova se oblikovno neobična građevina nalazi na istaknutom položaju gradskog trga Plačica. Donji dio je pravilnog četverokutnog oblika a gornji dio i krovna konstrukcija su u nepravilnog peterokutnog obličja te sama građevina podsjeća na turski čardak. Ne zna se tko ju je i kada sagradio.

Obrazovanje

Dječji vrtić Bakar „Fiolica“
Osnovna škola Bakar
Pomorska škola Bakar

Kultura

Gradski muzej Bakar

Opći – zavičajni muzej, smješten je u izgradi izgrađenoj 1690.. U njemu se čuvaju arheološka zbirka, arhiv kulturalno-povijesnog materijala (glagoljski natpisi), navigacijske sprave i drugi povijesno vrijedni predmeti. Nije otvoren za javnost.

Dom kulture

Dom kulture Matija Mažić

Zanimljivosti

Maškarani auto-rally Pariz – Bakar – tradicionalna i u svijetu jedinstvena karnevalska manifestacija (gdje maskirani auti i njihovi vozači putuju iz Rijeke u Bakar) koja je sastavni dio Međunarodnog riječkog karnevala, a odvija se u organizaciji Auto kluba Rijeka te pod pokroviteljstvom Turistuičke zajednice Grada Rijeke, Grada Bakra i općine Kostrena. Sama manifestacija je potaknuta nazočnošću Tihomira Filipovića, na rallyu Paris – Dakar 1990.g
bakarski baškot – tipičan prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, tradicionalno se umače u vino.

Slikovni rezultat za grad bakar