Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj šumi, dubravi. Administrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Nalazi se u južnoj Dalmaciji. Prema popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika. Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.

Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvitka hrvatskog jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.

NASELJA

Bosanka
Brsečine
Čajkovica
Čajkovići
Donje Obuljeno
Dubravica
Gornje Obuljeno
Gromača
Kliševo
Knežica
Koločep
Komolac
Lopud
Lozica
Ljubač
Mokošica
Mravinjac
Mrčevo
Nova Mokošica
Orašac
Osojnik
Petrovo Selo
Pobrežje
Prijevor
Rožat
Suđurađ
Sustjepan
Šipanska Luka
Šumet
Trsteno
Zaton
Gradski kotari

Klima
Srednja godišnja temperatura: 16,6 °C
Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (siječanj): 9.0 °C
Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (kolovoz): 26.0 °C
Salinitet mora: 38 ‰
Ima više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja temperatura je 16,6 °C, a ljetna 26 °C. Snijeg i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je siječanj, a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. U godini ima 109 kišnih dana, a ljeti samo 14. Grad od bure štiti brdo Srđ, a od udara juga otočić Lokrum.

Spomenici i znamenitosti

Gradske zidine i utvrđenja

Tvrđava Lovrijenac
Gradske zidine – građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4–6 m, a prema moru 1,5–3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
Kula Minčeta – utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i Juraj Dalmatinac. Povod za izgradnju bula je vijest o padu Carigrada 1453. godine.
Kula Bokar – utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija.
Tvrđava Sv. Ivan – utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
Tvrđava Lovrijenac – utvrda koja se nalazi kraj vanjskih zapadnih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici. Poznata i kao Gibraltar Dubrovnika.
Tvrđava Revelin – utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine pred turskom opasnošću.
Utvrda Imperial – utvrda na brdu Srđ sjeverno i iznad Dubrovnika.
Gradska vrata od Pila – zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su 1537. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
Gradska vrata od Ploča – istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz 15. stoljeća.

Crkve i samostani

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo
Dubrovačka katedrala – posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, križeve, crkveno posuđe i slike talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
Crkva sv. Vlaha – izgrađena je na mjestu romaničke crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru 1706. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz 15. stoljeća. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
Franjevački samostan i crkva Male braće – potječu iz 14. stoljeća. Vrata crkve su nasvođena raskošnim gotičkim portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317. godine do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi.
Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika – građeni u 14. stoljeću. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.
Isusovački samostan i crkva sv. Ignacija – barokne građevine iz 17. i 18. stoljeća. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište “Collegium Ragusinum”.
Samostan sv. Klare – izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je 1434. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu djecu.
Crkva sv. Josipa – sagrađena je 1667. godine na mjestu, u potresu, srušene crkve sv. Jakova.
Crkva sv. Nikole – iz 11. stoljeća, jedna od najstarijih sačuvanih crkava u gradu.
Crkva i svetište Gospe od Milosrđa iz 1279. s kapucinskim samostanom iz 1928.
Crkva sv. Spasa – iz 1520. godine, ostala je neoštećena u velikom potresu 1667. godine. Ova renesansna crkva djelo je korčulanskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa 1520. godine.
Crkva sv. Roka – renesansna crkva iz 16. stoljeća.
Crkva sv. Marije – u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara “Poliptih” Lovre Dobričevića i “Triptih” Nikole Božidarevića.
Sefardska sinagoga – jedna od najstarijih u Europi s početcima u 14. stoljeću.
Srpska pravoslavna crkva – izgrađena 1877. godine
Mesdžid – islamski vjerski objekt u ulici Miha Pracata.

Palače

Knežev dvor
Knežev dvor – nekada je bio sjedište vlade i kneza Dubrovačke Republike, danas je Kulturno-povijesni muzej.
Palača Divona tj. Sponza – gotičko- renesansna palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
Palača Skočibuha (Restićeva 1) – vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
Palača Stay (ul. Između Polača 9-11) – pogođena u ratu 1991., predviđena za obnovu.
Palača Isusović-Braichi (Prijeko 24) – jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
Palača Ranjina (Ul. braće Andrijića 10) – gotičko-renesansa palača građena je krajem 15. stoljeća i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
Palača Sorkočević (Držićeva poljana 3) – građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
Palača Pucić (Od puča 1) – barokna palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel
Palača Trifoni-Đorđić (Od puča 17, Široka 5) – predviđena za obnovu.

Ljetnikovci
Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu(Pietro de Sorgo) – izgrađen je u vremenu od 1472. do 1535. godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na lapadskoj obali, okrenut prema zaljevu Gruž.
Ljetnikovac Bona-Caboga na Batahovini – izgrađen je u 16. stoljeću. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
Ljetnikovac Stay na Batahovini – obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
Ljetnikovac Resti u Rožatu, Rijeka Dubrovačka – zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici 16. stoljeća.
Ljetnikovac Klementa Gozze u Obuljenom – građen od 1575. do 1581. godine, danas zapušten.
Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu – ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od 1938. do 1941. godine.
Ljetnikovac Crijević-Pucić (Pozza-Cerva) na Gradcu – s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
Ljetnikovac Pucić na Pilama – među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
Ljetnikovac Bona-Gradi u Gružu – gotičko-renesansni ljetnikovac.
Ljetnikovac Ghetaldi-Gondola/Gundulić u Gružu – gotičko-renesansni ljetnikovac.

Saznajte novosti OVDJE.

Gradonačelnik Mato Franković
Gradonačelnik zastupa Grad Dubrovnik i nositelj je izvršne vlasti Grada Dubrovnika.

Građani ga biraju na neposrednim izborima na vrijeme od četiri godine, sukladno Zakonu o lokalnim izborima i dopuni navedenog Zakona, a počinje prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave konačnih rezultata izbora i traje do prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave konačnih rezultata izbora novoga gradonačelnika.

Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovu djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svojem radu, i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje od siječnja do lipnja tekuće godine.

Gradonačelnik ima dva zamjenika koji ga zamjenjuju kad je duže nenazočan ili je iz drugih razloga spriječen obavljati svoje dužnosti. Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svojega djelokruga povjeriti zamjenicima, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.

KONTAKT I ADRESA

Upravni odjel za poslove gradonačelnika
Adresa: Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska | Tel: 020 351-800 | Fax 020 321-528 | E-mail: uredgradonacelnika@dubrovnik.hr

E: grad@dubrovnik.hr