Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja (poznato pod imenom, Makarska rivijera), mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo ima 13.834 stanovnika.

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Makarska je smještena u srednjoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Znamenitosti

Svetište Vepric

Makarska konkatedrala sv. Marka

Park prirode Biokovo

Franjevački samostan i njegov Malakološki muzej

Barokna česma na Kačićevom trgu

Napoleonov spomenik
Spomenik poginulim antifašistima u Drugom svjetskom ratu
Biokovski Botanički vrt Kotišina

Ulica Kalalarga
Park šuma Osejava i plaža Nugal

Zvjezdarnica
Poluotok Sveti Petar
Sunčani sat (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1951. godine)
Crkva sv. Ante u Kotišini
Crkva sv. Andrije u Kotišini

Zanimljivosti
Prosječna visina sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka 2019. godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.

SVE PREOSTALE INFORMACIJE SAZNAJTE

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

HR – 21300 Makarska
Obala kralja Tomislava 1
Tel: +385 21 608 401
Fax: +385 21 612 046
grad@makarska.hr