Poslovni turistički vodič

Područje općine Konjic nalazi se u jugozadadnom dijelu Bosne i Hercegovine i graniči sa općinama : Prozor-Rama, Gornji Vakuf, Fojnica, Kreševo, Hadžići, Kalinovik, Trnovo, Nevesinje, Jablanica i Mostar.

Općina Konjic je teritorijalno najveća općina i zauzima 1.386.6 km2 ili 2,60 % od teritorije Bosne i Hercegovine, koju naseljava 34.500 stanovnika, naseljenih u 175 sela i naselja, organizaovanih u 18 mjesnih zajednica.

Područje općine se prostire na nadmorskoj visini od 270 m (nivo Jablaničkog jezera) do 2.155 m (planina Prenj) .

Na samom „Konjičkom“ području nalaze se planinski masivi: Prenja, Visočice, Bjelašnice, Treskavice i Vranice, a dobrim dijelom u ovo područje zadiru i obranci Crvnja, ukrašena mnoštvom rijeka i jezera sa bisernom ljepoticom rijekom Neretvom i čudesnim kanjonom Rakitnice, te Boračkim i Jablaničkim jezerom.

Prirodne ljepote te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, te veliki šumski i vodeni potencijali predstavljaju osnovu za razvoj drvoprerađivačke djelatnosti, poljoprivrede, stočarstva, vočarstva, turizma i drugih grana.

Značajna ulaganja u objekte infrastrukture, putne, vodovodne, kanalizacione, komunikacione obilježili su prethodni period a predstavljaju Općinu Konjic prepoznatljivom i ugodnom za življenje.

Realizacijom niza kapitalnih projekata otvaraju se horizonti Općine Konjic kao destinacije poželjne za život današnjih i budućih generacija.

Povijest

Malo je gradova u Bosni i Hercegovini i šire koji se mogu pohvaliti tako burnom i dugo pisanom povijesti, sa mnogobrojnim nalazima iz rimskog perioda i srednjeg vijeka, izuzetno važan saobraćajni čvor u osmanskom periodu i usputna stanica na putu carigradskog druma prema moru, jedan od najačih centara bosanske crkve u XV stoljeću, grad koji je povezivao i činio sponu između Bosanskog i Hercegovačkog sandžaka.

To je Konjic, jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini. Arheološki tragovi vode nas četiri hiljade godina unazad, a usputna karavanska postaja i mjesto razmjene dobara u širim relacijama Balkana svakako je još od vremena Rimljana, od prvih vjekova nove ere. Ako uzmemo u obzir stare srednjovjekovne gradove, kojih je na 250 kvadratnih kilometara oko Konjica bilo 14, sa 34 srednjovjekovne crkve i oko 150 nekropola sa skoro 4.160 stećaka, onda se iz toga može zaključiti da je ovo područje bilo prilično naseljeno u srednjem vijeku. Tu su živjeli imućni feudalci, koji su pravili srednjovjekovne gradove, crkve i stećke. Vjerovatno je to bogatstvo dolazilo od stoke i voća, koje je prodavano Dubrovčanima.

KONTAKT

Općina Konjic

Maršala Tita br. 62                 

88400 Konjic

Tel.:  +387 36 712 200  centrala

Fax:  +387 36 729 813

email: opcina.konjic@konjic.ba

web: www.konjic.ba

e-mail za : upit, zahtjev, žalbu i molbu

infodesk@konjic.ba

Prozor je danas administrativno središte gdje su smještene sve općinske institucije. Prostor grada širi se prema Gmićima i Ometalima. Neki su stariji nazivi dijelova grada i danas u uporabi, npr. Pograđe, Varoš, Ogoje, a ulice su dobile nove nazive. Tako je nekadašnja ulica XVII. Krajiške brigade dobila naziv ulica Kralja Tomislava i danas je to glavna ulica grada. Ulica prema Ometalima, nekadašnja ulica Tome Mendeša, danas je ulica Dive Grabovčeve. Ulica prema Dolama nekada se zvala Crnogorskih brigada, a danas ulica Stjepana Radića. Ulica kraj Doma zdravlja nekada se zvala Đure Pucara, a danas je Splitska ulica. Ulica prema Mahali zvala se Saliha Hodžića, danas je to ulica Vitomira Lukića. Prema Ogoju se ide ulicom Ćire Truhelke od koje se odvaja nekadašnja ulica Rasima Muminovića koja se danas zove Silvija Strahimira Kranjčevića. Od parka prema Paljikama i današnjem stadionu NK „Rama” ide se Sinjskom ulicom koja se nekada zvla ulica Dalmatinskih brigada. Iz Čaršije prema Varoši ide se ulicom Matije Gupca koja se prije zvala ulica Omera Osmića. Sa pijace se ide ulicom Nikole Šopa, a nekada se zvala ulica Naziva Nuspahića. Od pijace prema muslimanskom i katoličkom groblju ide se Zagrebačkom ulicom koja se nekada zvala Rifeta Omanovića. S druge strane magistrale od skretanja prema Dobroši i Uzdolu u pravcu Pograđa nalazi se ulica Mijata Tomića.

Poslije Drugog svjetskog rata središte grada sa gradskim uredima i institucijama infrastrukture postupno se pomiću uz potoko Prozorčice, s jedne i s druge strane ceste, prema Gmićima. U poslijeratnom vremenskom razdoblju , do zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini, u Prozoru je sagrađeno više objekata koji su u službi grada i općine, a to su: Ambulanta, Dom zdravlja, Dom kulture, Općina, Sud, Šumarija, Veterinarska stanica, stari silos, Hotel, stadion NK „Makljen” i sve stambene zgrade.

Općina Prozor-Rama se nalazi u sjevernoj Hercegovini, na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu. Ovaj zemljopisni prostor opkoljen je visovima i omeđen obroncima visokih planina, koji tako čine zatvorenu, izoliranu, ali unutra skladnu cjelinu. Općinu Prozor-Rama sa sjevera od vrbaske doline odvajaju obronci planina Raduše, Vranice i Zeca. Prijevoj Makljen je i međurječno razvođe jadranskog i crnomorskog sliva. Sa istoka od Klisa, Prozor-Ramu dijele Studena planina i Bokševica, a s juga obronci planina Čvrsnice i Vrana. Zapadna granica ide planinom Ljubušom koja je dijeli od duvanjskog područja. Rama se, prema svojoj konfiguraciji dijeli na: Gornju, Srednju, te Donju i Doljane.

Lovište lovačkog društva „Vepar“ općine Prozor-Rama osnovano je rješenjem Skupštine općine Prozor Vl.Broj:01-         880/1-60 od  1960.godine u administrativnim granicama općine i dodjeljeno lovačkom društvu „Vepar“ u Prozoru – ugovorom   u kojem su  regulirana prava  i obveze Lovačkog društva „Vepar“ i Skupštine općine Prozor.

Inače prije ovog   utemeljenja   postojalo je  društvo sa malim brojem članova  tj. onih rijetkih koji su mogli poslije drugog svjetskog rata  dobiti i kupiti lovačko oružje.

Društvo je na samom početku izabralo naziv „Srndać“.

Namjena lovišta je:  uzgoj, zaštita i iskorištavanje divljači niskog i visokog lova i to: zečevi ,fazani, jarebice, prepelice, patke i golubovi te visokog lova: srneća divljač, divokoze,divlje svinje, medvjedi i tetrebovi, na principu trajnog gazdovanja.

Ukupna površina lovišta je 47.737 ha od toga lovna 44.637 ha a nelovna površina je 3.100 ha (naselja).

U ovo lovište spada i Ramsko jezero (1.300 ha) kao i dio Jablaničkog jezera (160 ha) te rijeke i potoci u dužini od 231 km.

KONTAKT

Adresa:

Kralja Tomislava

Prozor 88440

Bosna i Hercegovina

Tel.: +387 36 771-910