Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.

Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja, na površini od 55 km2.

Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin…).

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić – Školjić Veli. Na obali se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su: Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica, Jazbina, Lončarica i Slivanjska.

Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

NASELJA:

Čižići
Dobrinj 
Dolovo
Gabonjin 
Gostinjac 
Hlapa 
Klanice 
Klimno 
Kras 
Polje 
Rasopasno 
Rudine 
Soline
Sužan
Sveti Ivan Dobrinjski 
Sveti Vid Dobrinjski 
Šilo 
Tribulje 
Žestilac 
Županje

Spomenik žrtvama nacističkog terora nad Dobrinjcima na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Maskeron (muška glava) iz 1738. godine u Dobrinju.

Spomen ploča na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.

Kamenice, hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera.

Konzola balkona iz 1509. godine.

Gospodarstvo

 Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice. Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.

Važan preduvijet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.

Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te ribarstvo i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane.

Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama na otoku Krku, npr. Punat, Krk.

Spomenici i znamenitosti

Crkvica Svetog Vida

Crkva Sv. Stjepana

Etnografski muzej kraj Place

Etnografska zbirka otoka Krka

Galerija Infeld

Muzej sa sakralnom zbirkom

Špilja Biserujka

Špilja Biserujka se nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Dobrinja, kraj sela Rudine. Iako je duga tek malo više od 100 metara, vrlo je interesantna i bogata stalaktitima i stalagmitima te je, kao dio turističke ponude otoka Krka, danas jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

KONTAKT I ADRESA:

Sve novosti saznajte OVDJE.

Dobrinj 103, 51514 Dobrinj

TEL: +385 (0)51 848 344, +385 (0)51 848 307

FAX: +385 (0)51/848-141

E-MAIL: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr

Brinje je središte Brinjskoga kraja i nalazi se na sjeveru Ličko-senjske županije. Smjestilo se u Brinjskom polju okruženom šumama od kojih je najpoznatija Škamnica. Nalazi se kraj autoceste A1 Zagreb-Split te je udaljeno 30 km od Otočca i Senja. Danas je samostalna općina, a nekad je Brinje spadalo pod općinu Otočac. Mjesto se smjestilo između obronaka dvije kršne planine Velebita i Male Kapele. Kroz mjesto prolazi 45. paralela sjeverne zemljopisne širine.

NASELJA:

Brinje 
Glibodol 
Jezerane 
Križ Kamenica
Križpolje 
Letinac 
Lipice 
Prokike 
Rapain Klanac 
Stajnica 
Vodoteč 
Žuta Lokva 

Aktivni odmor

Biciklističke staze
50 km asfaltiranih biciklističkih staza obuhvaća veći dio kulturne i prirodne baštine ovog kraja.

Planinarska poučno-pješačka staza Brinjski prsten

Poučno-pješačka staza Brinjski prsten kružnog je oblika, ukupne dužine 18,5 km, na relaciji Brinje-Zarin-Siničić spilja-Brinje.

Prirodna baština

Južno od Brinja kraj Letinca nalazi se još jedan izniman i misteriozan lokalitet Siničića špilja.

Rokina bezdana

Brinje u NOB-u
Sredinom travnja 1941. godine u Brinju su ustaše uspostavile vlast, a Talijani garnizon. Komunisti Brinja i okoline su počeli pripreme za ustanak u svibnju 1941. Krajem srpnja u okolici su osnovani partizanski logori (u Stanici, na Svrakuši, Panosu i Lipovcu), iz kojih su partizani odlazili u akcije na talijanske i ustaške patrole, kolone i posade. Sredinom rujna izabran je Kotarski komitet KP Hrvatske, a početkom listopada 1941., Kotarski komitet SKOJ-a za Brinje. U prosincu je formirana Brinjska partizanska četa, koja je u travnju 1942. prerasla u bataljon „Ljubica Gerovac“. U Vodoteču je 18. prosinca 1941. izabran Kotarski NOO za Brinje. Za razvoj NOB-a značajna je kotarska partijska konferencija održana 3. travnja 1942. godine. Brinje su 12. travnja 1943. oslobodile jedinice V operativne zone Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske i u njemu je formiran štab 13. divizije NOVJ. Djelovi njemačkog 901. motoriziranog puka prodrli su u Brinje 16. listopada 1943. godine. Konačno su ga oslobodile jedinice 7. divizije NOVJ. 6. travnja 1945. godine. Narod Brinja i okoline masovno je sudjelovao u NOB-u. Poginulo je više od 650 rodoljuba hrvatske i srpske nacionalnosti, a među njima i tri narodna heroja.

Gospodarstvo

Stanovnici se većinom bave poljoprivredom koja se postupno smanjuje zbog starenja stanovništva. Najviše se sadi popularni lički krumpir, a od stočarstva najviše se uzgajaju ovce.

Sve NOVOSTI općine saznajte

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Općina Brinje
Trg adm. J.V. Podkapelskog 6, 53260 Brinje
Tel. 053/701-260
Fax. 053/701-210
Email. ured-nacelnika@brinje.hr

Smješten dijelom na Tišnjanskom poluotoku, a dijelom na otoku Murteru. Tjesnac (po kojem je Tisno i dobilo ime) između otoka i kopna širok je samo 38 metara, a od 1832. povezan je, danas, pokretnim mostom. Noviji dio naselja izgrađen je na kopnenom predjelu Gomilica.

Tisno se nalazi u neposrednoj blizini glavnih dalmatinskih gradova Šibenik, 28 km, Zadar 56 km i Split 100 km, s kojim je povezan glavnom magistralnom cestom, te autocestom A1.

Spomenici i znamenitosti

Naselje Tisno uz mjesto Dubrava, čine i mjesta Dazlina i Ivinj na kopnu. Oba kopnena mjesta spalili su Turci sredinom 16. st. Prigodom rekonstrukcije crkve sv. Martina u Ivinju (11. st.), počela su arheološka iskapanja te su ispod crkve pronađeni zidovi rimske vile rusticae iz 1. st.

Rimsku vilu je sagradio nepoznati doseljenik koji se u ovaj kraj doselio po završetku Batonskog ustanka. On je početkom 1. stoljeća sagradio objekt koji je imao i stambenu i gospodarsku funkciju, a naknadnim promjenama je izrastao u veliku vilu rustiku. Vila je imala vlastito unutarnje dvorište, proizvodnju i skladištenje ulja te sobe za radnike. Zasebni, raskošno uređeni dio vile je koristio vlasnik vile (Dominus). Dokaz raskošnog života u vili predstavljaju pronađeni ostaci mozaika. Ostaci mozaika su dio stalnog postava izložbe u Palači Katunarić u Tisnom. Iskopana je i trobrodna bazilika (sredina 5. st.) s podnožjem oltara i ranokršćanska krstionica – šesterokutni bazen. Uz baziliku pronađeno je i 900 grobova iz 15. stoljeća., a još se traga za grobljem bazilike koja je srušena najvjerovatnije za provale Turaka. U srednjem vijeku su Hrvati na prostoru ivinjske vile sagradili crkvu Svetog Martina koja je očuvana do danas. U crkvi se svake godine na dan Svetog Martina održava misa. Crkva Svetog Martina u Ivinju je dokaz kulta Svetog Martina u Dalmaciji u periodu od 6.-11. stoljeća.

U Dazlini se nalazi crkva posvećena sv. Iliji koja potječe iz 11. st., kako je Dazlina obuhvaćala tada malene zaseoke Tribunj i Vodice. U rimsko doba na tom mjestu je stajao fortificijski objekt na cesti Scardona (Skradin) – Zadar. Uskoro se namjerava i na tom lokalitetu započeti s arheološkim iskapanjima, jer se pretpostavlja da se ispod ili u blizini te crkve nalazi još starija crkva sv. Križa. Godine 1543.

Zvonik župne crkve

Turci spaljuju mjesto, a narod bježi na otok gdje je postajalo naselje s ranogotičkom crkvom sv. Marije za koju se pretpostavlja da se nalazila u Tisnomu jer je to dio otoka najbliži kopnu.

Pretpostavku potvrđuje i to što se na glavnom oltaru sadašnje crkve Sv. Duha, povećene 1548. godine, nalazi ranogotički kip Bogorodice s djetetom. Spomenuti kip (11./12.st.), jedinstven je u Europi jer je unikat obložen srebrom i zlatom a prethodno nije obojan. Danas se taj kip izlaže na izložbama diljem svijeta. Prije 5 godina prigodom rekonstrukcije poda u prezbiteriju župne crkve pronađeni su ostaci stare gotičke apside. Sadašnja župna crkva današnji oblik poprima 1854. Zvonik je odvojen od crkve, građen oko 1640., nije dovršen, a gradnju je prekinuo početak Kandijskih ratova. U župnom uredu čuvaju se originalni nacrti zvonika. Na brdu Brošćica ponad Tisnog nalazi se svetište Gospi od Karavaja (18. st.).

Zanimljivosti

U Tisnom se održava Međunarodna utrka tovara. Tradicija utrka tovara traje više od tri desetljeća a 2005. utrke su postale međunarodne gdje, među ostalima, nastupaju i reprezentacije SAD-a, Velike Britanije i Njemačke ali i Kosova i Bangladeša. Godine 2012. nastupilo je 14 reprezentacija pred 15.000 gledatelja.

Općina Tisno je karakterističan prostor po tome što je dio općine na otoku, a dio na kopnu. Prostor Općine Tisno po prirodnim karakteristikama i po društvenoj problematici ne može se promatrati izdvojeno već kao cjelina. Teritorij općine Tisno obilježava raznolikost prirodnog i stvorenog ambijenta na relativno malom prostoru što je jedinstven primjer na hrvatskoj obali. Područje Općine Tisno gotovo u cijelosti obilježava fenomen mora.

Tradicijska i suvremena djelatnost ljudi u najvećoj mjeri je vezana uz more. Sva važnija i veća naselja smještena su uz more, a turizam, ribarstvo i brodogradnja su vodeće djelatnosti. U kopnenom dijelu općine su površine na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost (dazlinsko polje, ivinjska draga, obala Vranskog jezera, Modrave) Općina Tisno ima površinu od 67,03 km2. Na tom prostoru prema zadnjem popisu stanovništva živi 3.040 stanovnika.

Prostor Općine Tisno ima slijedeća naselja:
na kopnenom dijelu: Dazlina ( 45 stanovnika), Dubrava kod Tisna (176 stanovnika)
na otočnom i priobalnom dijelu: Tisno ( 1273 stanovnika), Jezera ( 857 stanovnika) i Betina ( 689 stanovnika)

Broj stanovnika datira prema popisu iz 2011. godine.

NOVOSTI OPĆINE

Saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Adresa: Uska ulica 1, 22240 Tisno

Telefon: 022 439-262

Fax: 022 439-260

E-mail: opcina@tisno.hr

Rad sa strankama:
Utorak: 08 – 15h • Četvrtak: 08 – 15h

Općina Lovinac administarativno pripada Ličko-senjskoj županiji. Ima površinu od 317,27 km². Na jugoistoku najvećeg hrvatskog kraškog polja, Ličkog polja, smjestio se Lovinac. U stara doba vodili su tuda preko Velebita najkraći trgovački putevi od mora prema unutrašnjosti, a i autocesta između središnje i južne Hrvatske potaknut će nove mogućnosti razvoja tog kraja Like i Ličko-senjske županije.

NASELJA:

Gornja Ploča
Kik
Ličko Cerje
Lovinac
Raduč
Ričice
Smokrić
Sveti Rok
Štikada
Vranik

Iznad samog mjesta Lovinac su ruševine srednjovjekovnog grada Lovinca, a ima i nalaza iz rimskog doba. U srednjem vijeku posjedovali su plemići Lovinčići. Od početka 16. stoljeća pripadao je banu Ivanu Karloviću. Turci ga osvajaju oko 1522. godine. Nakon izgona Turaka 1689. naseljava ga bunjevačko pučanstvo.

Gospodarstvo

Proizvodnja odjeće i rublja, u pravilu se odvijala tijekom zime od pripremljene vune, lana i konoplje. Pojedini dijelovi nošnje, naročito prsluci, ukrašavani su zlatnim ili srebrnim tokama i dukatima. Uz proizvodnju odjeće i rublja od kože se proizvodila i obuća-opanci oputar.

Spomenici i znamenitosti

Stari burg Lovinac
Zdunić kula

Na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, a u susret Božiću, pravio se poseban borak. U jedan otesani otpiljak ugrađuje se svića, a drvo se obloži smjesom zemlje, vode i žita i nakon nekoliko dana pažljivo polijeva. Pred sam Božić borak iznikne i dobije oblik stoga, malo se obreže, ukrasi trobojnicom i voćem.

Sve NOVOSTI općine saznajte

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Tel/Fax: +385 53 681 005

E-mail: opcina@lovinac.hr

Ulica Svetog Mihovila 11

53244 Lovinac

Croatia

Lokve se nalaze u Gorskom kotaru, na pola puta između Delnica (udaljene oko 6 km) i Fužina. Smještene su na raskrižju puteva spomenutih mjesta te Crnog Luga na sjeveru i Mrkoplja (udaljen 13 km)na istoku.

Uz selo protječe rječica Lokvarka, a u neposrednoj blizini je i Lokvarsko jezero.

Lokve su smještene su u udolini okružene vrhovima: Ponikvarski vrh (844 mnm), Oštrac (931 mnm) na sjeveru, istočno je Sopački vrh (974 mnm), južno su Bukovac (985 mnm) i Špičunak (1023 mnm). Na zapadu se ponad Lokvarskog jezera uzdiže Sljeme (1071 mnm).

Kraj ulaza u Lokve, s delničke strane, je špilja Lokvarka. To je najdublja špilja u Hrvatskoj koja je otvorena za posjetitelje.

NASELJA:

Lokve 
Homer 
Lazac Lokvarski 
Mrzla Vodica 
Sleme 
Sopač 
Zelin Mrzlovodički 

Oslanjajući se na prvi pisani spomen – isprava Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. veljače 1481. godine kojoj se oslobađaju plaćanja daće (maltarine) trgovci u pronalaženju imanjima “u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom”, može se zaključiti da Lokve postoje već od tada kao naseljeni i izgrađeni dio Gorskog kotara.

Lokve se spominju i u imovinskoj parnici Urlicha Celjskog i Frankopana još 1432. u knjizi “Gorski kotar i Vinodol” E. Laszowskog, u latinskom obliku Loque.

Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je cesta, Lujzinska cesta, koja je morala spojiti grad Karlovac s Jadranskim morem. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve – spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali pilane i mlinove.

Poslije stradanja Frankopana, Lokve dolaze pod upravu Ugarske i baruna Franje Rigonija. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.

Poslije prolaska ceste 1805. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće trgovina drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osamama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine – kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama – 1857. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku školu.

Lokve su uz prvotne došljake iz Primorja naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, Mrkoplja, Fužina, Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.

Spomenici i znamenitosti

Lokvarsko jezero

Park-šuma Golubinjak.

Muzej Žaba

Kuća prirode

Kalvarija

Zavičajna zbirka

Mrzlovodičko jezero

Gospodarstvo

Lokvarci su bili drvari, šumari, rudari, staklari i poljodjelci. Najviše njih ogledalo se u tim proizvodnjama pa osvrtanje na to područje započinjem upravo tu i tim slijedom. Lokve imaju značajno mjesto u povijesti pilanarstva baš u vremenu frankopansko-zrinskom. 1685. godine Ugarska komora taj zaplijenjeni posjed daje u zakup brunu Franji Rigoniju: već tada lokvarska pilana ima kružnu pilu koja će u Engleskoj biti patentirana tek devedeset godina kasnije. S obzirom na takav tehnički napredak pretpostavka je da Lokve, kao jedno od najstarijih goranskih naselja spomenutih još 1481. godine, imaju pilanu i ranije. Kasnije se spominju parne pilane i pilane vodenice, između 1830. i 1893. Lokve imaju sedam pilana vodenica i jednu parnu pilanu.

U početku, jedne i druge pilane imaju isti godišnji učinak piljenica, u odmicanju vremena pratimo revolucionarno tehničko-tehnološki razvitak, pilanari u parnim pilanama ostvaruju veći dobitak pa se sve više kapitala tog vremena uključuje u ostvarivanje novih parnih pilana. Izgradnja željezničke pruge goranskom pilanarstvu otvara neslućene mogućnosti povećane i tražene proizvodnje. Poslije II. Svjetskog rata osnovana je goransko-primorska industrija drva (Goprid) Delnice, istovremeno u sastavu Goprid osnovano je zemljišno-šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Delnice – manipulacija Lokve, koja vrši eksploataciju šuma tj. sječu i izradu oblovine i prostornog drva.

NAJNOVIJE OBAVIJESTI

POČETAK PROJEKTIRANJA SPORSKE DVORANE U LOKVAMA

OBNOVA VOZNOGA PARKA-KUPNJA KOMBJA

UREĐENJE SPORTSKE INFRASTRUKTURE

OSNIVANJE RAZVOJE AGENCIJE LOKVE-RAL

POZIV ZA DOSTAVU PONUDA-NABAVA RABLJENOG PUTNIČKG KOMBIJA PUTEM FINANCIJSKOG LEASINGA

SAKUPLJANJE FINANCIJSKE POMOĆI ZA BANIJU

BROJ ZARAŽENIH NA PODRUČJU OPĆINE LOKVE I PGŽ NA DAN 16.01.2021.

PRORAČUNSKA GODINA 2021.

KONTAKT I ADRESA:

Šetalište Golubinjak br. 6,
51316 LOKVE, Hrvatska
OIB: 28587364712
Tel.:+385 51 831 255
Fax. +385 51 508 077

E-mail: opcina@lokve.hr

Ravna Gora je općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji. Smjestila se u središnjem dijelu Gorskog kotara na visoravni prosječne nadmorske visine od 775–910 metara po kojoj je navodno i dobila ime (na 825 m nadmorske visine nalazi se Crkve sv. Terezije Avilske). Cijelo je ravnogorsko polje nekoć bilo gusta šuma okružena brdima.

Točan datum nastanka Ravne Gore nije poznat: smatra se da je njen početak bio prije izgradnje Karolinske ceste i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a zatim na mjestu gdje se i danas nalazi. Mjesto je u početku imalo nekoliko kuća kroz koje je vodio običan put. Sjedište današnje Općine je u Ulici Ivana Gorana Kovačića 177. Dan Općine slavi se 15. listopada, a zaštitnica Općine je Sveta Terezija Avilska.

Ravna Gora je okružena je brežuljcima: s jedne strane Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim vrhom, a s druge strane Javorovom kosom i Kosicom. Površina Općine Ravna Gora iznosi 82,06 km2.

NASELJA:

Kupjak, Leskova Draga, Ravna Gora, Stari Laz, Stara Sušica i Šije.

Ravnogorci su većinom zaposleni u drvnoj industriji (obrada drva i izrada namještaja) te šumarstvu, ali bave se i poljodjelstvom, stočarstvom, građevinarstvom, trgovinom, ugostiteljstvom i raznim obrtima (autoprijevoz, pilana, kovinotokarski, cvjećarski, frizerski, pekarski itd.). U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje turizmu (naročito zimskom).

Ravnogorski govor

Povijesni razvoj Ravne Gore pridonio je razvoju ravnogorskog govora koji ima osobine kajkavskog narječja iako se u Ravnoj Gori više upotrebljava riječ “kej” nego “kaj”. Od 1819. godine Ravna Gora ima svoje vlastito narječje koje se donekle razlikovalo od slovenskog. To narječje je bilo poznato kao ravnogorsko narječje.

Ravnu Goru je moguće podijeliti na nekoliko dijelova (Stari Laz, Kosa, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušica) pa se na isti način dijeli i sam ravnogorski govor. Ne govori se u svim dijelovima Ravne Gore jednako. Primjerice, u Novom Varošu govor se približava štokavskom narječju s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog narječja.

Na primjer:

za riječ “lijepa” jedni će reći “lepa”, a drugi “lipa”,
za riječ “snijeg” jedni će reći “sneh”, drugi “snih”, itd.
Smatra se da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih (slovenskih) narječja, iako, koliko se danas zna, ravnogorski govor nije identičan ni s jednim govorom tzv. rovtarske skupine dijalekata.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori

Frankopanski dvorac u Staroj Sušici

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

Kapela sv. Stjepana u Starom Lazu

Crkva sv. Vida u Kupjaku

Kapelica sv. Florijana u Kosi

Kapelica sv. Roka u Šijama

Božji studenac
Božji studenac je jedan od izvora na brdu Javorova kosa (1016 mnm). Nalazi se podno planinarske kuće Javorova kosa, desetak minuta hoda, na 900 metara nadmorske visine. Stara predaja kaže da je ljekovit za oči i nije presušio niti za vrijeme najvećih suša.

Kosturnica

Kosturnica je spomenik palim borcima NOR-a (1941. – 1945.). Podignuta je 1962. godine u šumi izvan Ravne Gore, na brdu Suhi vrh. U njoj su sahranjene kosti od 33 borca narodnooslobodilačke borbe (NOB-e).

Manifestacije

Festival starina “Iz bakine škrinjice”
Cilj manifestacije je očuvati od zaborava stare goranske običaje, tradiciju i upoznati nove naraštaje sa životom njihovih dalekih predaka.
Ljeto u planini
Panfest
Panfest je festival na kojem nastupaju pjevački zborovi s područja Primorsko – goranske županije i cijele Hrvatske, puhački orkestar, harmonikaši, tamburaši, ravnogorski kantautori itd. Festival se održava u dubokoj šumi kod lovačke kuće.
Hodočašće na Božji studenac
Godišnje okupljanje zadnje nedjelje u srpnju kod planinarske kuće Javorova kosa i molitva na izvoru “Božji studenac”.
Ravnogorski plodovi gorja
Raznoliki turistički događaji koji se odvijaju od svibnja do listopada i nude spoznaju života u skladu s prirodom. To je rekreativno – edukativni turizam, a posebna pozornost pridaje se domaćoj gastro ponudi, poslasticama od šumskih plodova te obilazak Ravnogorskog planinarskog puta, biciklističkih staza na području Gorskog kotara te kraćih šetnica.
Manifestacija se temelji na zrenju pojedinih plodova (đurđica, smreke, bazge, borovnica, malina, gljiva,…) tijekom godine. Goste se nastoji upoznati s ljekovitošću pojedinih plodova, dati im priliku da kušaju te poslastice te im omogućiti uživanje u druženjima s prirodom i u prirodi.
Festival komorne glazbe
Festival komorne glazbe početkom rujna okuplja svjetski renomirane glazbenike komorne glazbe iz Europe i svijeta. Festival se održava od 2004. godine.
Noćna utrka u skijaškom trčanju
Noćna utrka u skijaškom trčanju namijenjena je aktivnim natjecateljima u skijaškom trčanju ali i rekreativcima. Staza je osvijetljena bakljama.

POSLJEDNJE NOVOSTI

Tvrtka Lokvarka d.o.o. iz Lokava novi je koncesionar za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Ravna Gora

Humanitarna akcija za Dječji vrtić „Petrinjčica“ iz potresom pogođene Petrinje

Prijava projekta „Modernizacija sustava javne rasvjete u Općini Ravna Gora“ na poziv MRRFEU – a za financiranje projekata prema Programu podrške brdsko – planinskim područjima

Prijava projekta „Bolja budućnost – moja budućnost!“ – faza II. na natječaj Ministarstva rada i mirovinskoga sustava – Zaželi – Program zapošljavanja žena – faza II.

Sklopljen Ugovor s Ministarstvom turizma i sporta o sufinanciranju provedbe projekta „Opremanje i uređenje nogometnog igrališta u Ravnoj Gori“

KONTAKT I ADRESA

Tel: 051/829 450

Fax: 051/829 460

Adresa: Ivana Gorana Kovačića 177, 51314 Ravna Gora

E-mail: opcina-ravna-gora@ri.t-com.hr

Vinodolska općina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno središte općine je naselje Bribir.

Zelena dolina mira i opuštenog odmora između mora i šumovitih planina.
Blizina mora i šume čini Vinodol idealnim mjestom za odmor. Smještaj u Vinodolu možete naći u ugodnim obiteljskim kućama, autohtono uređenim ruralnim objektima, u planinarskom domu ili udobnom pansionu. Uz autohtona vinodolska jela, lovačke specijalitete i jela od samoniklog bilja okusiti se može prava domaća kapljica – vino proizvedeno u vinodolskom kraju. Aktivan odmor možete provesti uz brdski biciklizam, planinarenje i šetnju, jahanje, paragliding i zmajarstvo, sportski ribolov i lov. Razgledajte bogatstvo kulturno-povijesnih znamenitosti Vinodola i posjetite neki od koncerata Vinodolskih ljetnih večeri, Ružicu Vinodola ili maškaranu zabavu u zimskom razdoblju.

NASELJA:

Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir u Vinodolskoj dolini. Općinom prolazi cesta Hreljin – Novi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.

ŠUMSKO PODRUČJE
U gorskim predjelima Vinodola naši gosti nalaze uz osvježenje od primorskih vrućina, okrijepu u pitoresknim gostionicama koje uz domaće specijalitete nude i vegetarijanski jelovnik. Smještaj možete naći u nekoliko kuća za odmor i u planinarskom domu. Sve veći broj posjetitelja zimi uživa u zimskim radostima, sanjkanju i šetnjama po snijegu. Doživljaj ekološki očuvane prirode još je jedan od motiva za posjet Vinodolu i šumskom predjelu.

KLIMA
Za Vinodol je karakteristično vedro, suho i vruće ljeto, te oblačna, kišovita i razmjerno blaga zima sa karakterističnim sustavom vjetrova. Srednja godišnja temperatura iznosi 14° C stupnjeva.
Šumsko područje , iako ne daleko od mora, nalazi se u predjelu prave planinske klime Gorskog kotara koju karakteriziraju kratka topla ljeta sa prohladnim noćima i duge hladne zime sa velikim količinama snijega.

Sakralna arhitektura Vinodola izuzetno je zanimljiva i raznolika. Predromanika je prisutna u temeljima gotičke Crkve sv. Stjepana u Driveniku i u Crkvi sv. Jurja na brijegu između Bribira i Selca. U gotičkom stilu s pomakom prema renesansi izgrađena je Crkva sv. Petra i Pavla, Crkva sv. Antona Pustinjaka u Bribiru, Kapela sv. Martina u Podskočima i nešto kasnije Crkva sv. Martina u Grižanama, kao i dograđena Crkva Majke Božje Snježne u Belgradu. Crkva Majke Božje Snježne izuzetno je vrijedna zbog mnogobrojnih natpisa na glagoljici, kao i zbog izuzetno vrijednih orgulja na mijeh iz 18. stoljeća. Od slikarskih djela posebno je vrijedna slika “Pranje nogu” Jacopa Palme ml. koja se nalazi u Crkvi sv. Petra i Pavla gdje su također pohranjeni vrlo vrijedno renesansno svetohranište i reljef Bogorodice. Crkva Pohođenja BDM Elizabeti u Triblju spominje se kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku. Kneževi Frankopani i Zrinski poticali su izgradnju crkava i umjetnost, pa je tako za vrijeme njihove vladavine u Vinodolu izgrađeno preko trideset crkava, kapela i križeva.

Kašteli

Kneževi Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena – Badanj. Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog jezera. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302. godine i dio gradskog bedema jer su Bribirci na mjestu nekadašnjeg kaštela u 19. stoljeću izgradili školu i općinsku zgradu.

VINODOLSKI ZAKONIK

Vinodolski zakonik najstariji je tekst hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava napisan na čakavskom dijalektu i starom hrvatskom pismu glagoljici.
Dana 06. siječnja 1288. u Novome sastali su se krčki knez Leonardo i predstavnici devet ondašnjih vinodolskih gradova općina Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Gobnik i Trsat, koji su ga potpisali.
U zakoniku je uređen odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva. Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolci priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke.
Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog, važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava, a ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. Stoljeću.

Ženska narodna nošnja crne je boje ukrašena čipkom, vezom i crvenim detaljima, dok je muška bijela, izvezena crvenom ili crnom vunom. U Vinodolu se njeguje specifičan način pjevanja “na tanko i debelo”, a tradicionalan instrument koji prati narodno pjevanje su sopile. Osim njih, tradicionalni instrumenti su fidulice, mišnice i tamburice.

NAJNOVIJE OBJAVE NA PORTALU

———————————————————————-pogledajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Vinodolska općina
Sjedište: Bribir 34, 51253 Bribir

Načelnik Općine: mr.sc. Marijan Karlić (HDZ)
TELEFON: 051/422-540
TELEFAX: 051/248-007
e-pošta: pravna@vinodol.hr

Cista Provo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na zapadu Imotske krajine.

NASELJA:

Aržano – Župa Svih svetih
Biorine – Župa Sv. Jurja mč.
Cista Provo – Župa Sv. Petar ap.
Cista Velike – Župa Sv. Jakova st.ap.
Dobranje – Župa Sv.Ivana krstitelja
Svib – Župa Sv. Ante Padovanskog

Cista Provo je u smještena u zapadnom dijelu Imotske krajine, na visoravni dugoj 7 km, (zajedno s Cistom Velikom) na nadmorskoj visini od 463 m. Prometni položaj je pogodovao razvitku trgovine, ugostiteljstva, sajmova, obrta itd.

Susjedni gradovi i općine su:

Lovreć s istočne strane
Šestanovac i Omiš s južne strane
Trilj sa zapadne strane
Tomislavgrad u BiH sa sjeverne strane

Povijest

U prvoj polovici 17. stoljeća je u Cisti došlo do prvog stupnja odvajanja od starohrvatske župe Radobilje kojoj je pripadalo od starina. Iako je još bila dijelom te velike župe, u Cisti je već bio kapelan koji je u njoj boravio i službovao, neovisno o Radobilji.

Godine 1754. se izričito u crkvenim papirima biskupa Pacifika Bizze naglašava da su Kreševo i Katuni glavna sela u župi Radobilji, a da su u župi još Blato, Nova Sela, Cista, Dobranje i Svib.

Godine 1825. se Cista dodatno odvaja, iako je i dalje pod Radobiljom – mjesto vodi svoje odvojene matice.

Godine 1845. se Cista odvaja od Radobilje (matice je imala Cista odvojeno već od 1825.).

NAJNOVIJE OBAVIJESTI OPĆINE

Studenti koji su ostvarili pravo na potporu u akademskoj godini 2020./2021.

Natječaj za dodjeli potpore studentima s područja Općine Cista Provo za akademsku 20./21. god.

Zahtjev za studentsku potporu 2021. god.

KONTAKT I ADRESA

Adresa: Trg dr. Ante Starčevića 1
21256 Cista Provo

Tel: +385 21 722 201
Tel: +385 21 722 103
Fax: +385 21 670 218
Fax: +385 21 722105

E-mail: cistaprovoopcina@gmail.com

Barilović je mjesto savršenih uvjeta za život. Krške rijeke samo su djelić blagodati prirode koje ovaj kraj pruža svojim žiteljima kao i posjetiteljima. Brojnim projektima koje provodi Općina Barilović u suradnji s Karlovačkom županijom i ministarstvima Republike Hrvatske nastoji se još više poboljšati uvjete za život mještana. Obnovljene su brojne prometnice na području općine te dječji vrtić i škola kako bi djeci uljepšali boravak u tim ustanovama. Kroz programe potpora za gospodarstvenike i poljoprivrednike cilj je olakšati im rad, ali i potaknuti druge da se počnu baviti tim djelatnostima te da iskoriste blagodati netaknute, plodne prirode i stvaraju ekološke proizvode. Osim toga, brojna poduzeća na području općine Barilović mještanima olakšavaju pronalazak radnih mjesta kako bi ostali u svom kraju i bili u blizini svojih domova.

NASELJA:

Banjsko Selo 
Barilović 
Belaj 
Belajske Poljice 
Belajski Malinci 
Carevo Selo 
Cerovac Barilovićki 
Donja Perjasica 
Donji Skrad
Donji Velemerić 
Gaćeško Selo
Gornji Poloj 
Gornji Velemerić 
Kestenak
Koranska Strana 
Koranski Brijeg
Koransko Selo 
Kosijersko Selo
Križ Koranski 
Leskovac Barilovićki 
Lučica 
Mala Kosa 
Mali Kozinac 
Marlovac
Maurovići 
Miloševac 
Mrežnica 
Novi Dol 
Novo Selo Perjasičko 
Orijevac 
Perjasica
Podvožić 
Ponorac Perjasički 
Potplaninsko 
Siča 
Srednji Poloj 
Svojić
Šćulac
Štirkovac 
Točak Perjasički 
Veliki Kozinac
Vijenac Barilovićki 
Zinajevac 
Žabljak 

Gospodarstvo

Poljodjelstvo, turizam i u novije vrijeme nešto industrijske proizvodnje važni su zamašnjak gospodarskog razvoja općine Barilovići.

Spomenici i znamenitosti

Stari grad Barilović

Barilović je najbogatije mjesto u Karlovačkoj županiji po brojnosti i vrijednosti arheoloških nalaza koji se skrivaju u sjenama krošanja i tek trebaju biti otkriveni. Ostaci srednjovjekovne tvrđave plemićke obitelji Barilović svjedok su važnosti ovog kraja u borbi protiv Turaka, kao i u Domovinskom obrambeno-oslobodilačkom ratu. U svojoj povijesti Barilović nikada nije bio osvojen. Nekadašnji sjaj obrambene utvrde Barilovića danas je skriven u zidinama starog grada s pogledom na modrozelenu bistrinu rijeke Korane.
Stari grad Barilović sagrađen je na stijeni iznad rijeke Korane te iznad središta današnjeg mjesta Barilović. Ime je dobio po svojim vlasnicima, plemenitoj hrvatskoj obitelji Barilović. Arheološka istraživanja utvrdila su da je Stari grad Barilović niknuo u 15. stoljeću, iako brojni nalazi ukazuju na činjenicu da je neki oblik naselja na tom lokalitetu postojao mnogo prije – već za eneolitika i kasnog brončanog doba.

Početkom 17. stoljeća grad je postao dijelom Vojne krajine i tako je promijenio svoju prvobitnu namjenu u vojnu funkciju. Potom, nakon ukidanja Vojne krajine, grad dolazi pod civilnu upravu i u njegove očuvane prostore smještaju se kotarska uprava i škola, dok je ostali dio prepušten zubu vremena. Bombardiranje Starog grada u Drugom svjetskom ratu rezultiralo je konačnim napuštanjem grada i propadanjem njegovih ostataka.
Danas oštećene, ali moćne zidine Barilovića govore o prošlosti ovoga kraja, velikim bitkama i ratovima, vitezovima i junacima. Uzdižući se ponosno iznad modrozelene Korane pozivaju sve prolaznike i avanturiste da dođu uživati u bogatoj povijesti i netaknutoj prirodi Barilovića. Uokolo Starog grada Barilovića građena su naselja u kojima živi tradicija, običaji i ponos na ljepotu prirode barilovićkog kraja.
Zahvaljujući naporima Općine Barilović, Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda intenzivno se radi na istraživanju i obnovi ove važne utvrde koja je registrirana kao kulturno dobro.

TURIZAM

Obavijesti – događanja

KONTAKT I ADRESA:

Općina Barilović

sjedište: Barilović

adresa: Barilović 91

telefon: 047/847-100

e-mail: opc.barilovic@gmail.com

opcina.barilovic@gmail.com

Karlobag se nalazi na jadranskoj obali, na obroncima Velebita. Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na raskrižju Jadranske magistrale i Karlobaške ceste, odnosno na cestovnim pravcima koji vode prema Senju na sjeveru, Gospiću na istoku i Maslenici na jugu.

NASELJA:

Barić Draga 
Baške Oštarije 
Cesarica 
Crni Dabar 
Došen Dabar 
Karlobag 
Konjsko
Kućišta Cesarička 
Ledenik Cesarički 
Lukovo Šugarje
Ravni Dabar 
Staništa 
Sušanj Cesarički 
Vidovac Cesarički 

Spomenici i znamenitosti

Od vjerskih objekata, u Karlobagu je kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.

Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka (“Fortica”).

Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.

Spomenik Šimi Starčeviću, djelo kipara Ivana Golca. Podignut je 18. svibnja 2008. na prijedlog skupine građana i uprave karlobaškog kapucinskog samostana.

Škola u Karlobagu

Kultura

Karlobaško ljeto (15. srpnja – 31. kolovoza)
Zimske maškare
Likovana kolonija
U crkvi sv. Josipa nalazi se zanimljiva slika “Posljednje večere” nepoznatog autora.

Zanimljivosti

Po jednoj teoriji, karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.

POSLJEDNJE NOVOSTI

PONOVNA JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA OPĆINE KARLOBAG

OBAVIJEST O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA OPĆINE KARLOBAG

POZIV ZA PREDLAGANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA OPĆINE KARLOBAG U PODRUČJIMA: PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA, ŠKOLSTVA, SPORTA, KULTURE I TEHNIČKE KULTURE, TE UDRUGA GRAĐANA ZA 2021. GODINU

IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KARLOBAG

TURIZAM

Gradić između Velebita i mora, smješten je na važnom cestovnom pravcu koji Jadranskom magistralom vodi od Rijeke prema Dubrovniku, a prema unutrašnjosti ka Gospiću, Plitvičkim jezerima i Zagrebu. Karlobag je čudesan spoj Mediterana i kontinenta, kristalno čistog mora i najljepše hrvatske planine do koje ima tek nekoliko minuta vožnje.

KONTAKT I ADRESA:

Trg Dr. Franje Tuđmana 2
Karlobag
53288
Hrvatska

Telefon: 053/ 694 460
Fax: 385 (0)53 694 470
opcina.karlobag@gs.t-com.hr

Fužine su smještene 730 metara nad morem, u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara, okružene slikovitim planinama, tišinom stoljetnih šuma crnogorice i ljepotom svojih jezera. Od svoga postanka pa do današnjih dana, Fužine mogu zahvaliti razvoj vrlo dobrom prometnom položaju i blizini tranzitnih pravaca – nekada cesti Karolini, koja je povezivala unutrašnjost s priobaljem, željezničkoj pruzi, a danas autocesti Zagreb – Rijeka, koja skraćuje put do mora na samo pola sata. Pravi je užitak ljeti boraviti na moru, a noćiti na ugodnom goranskom zraku u brojnim smještajnim objektima.

Fužine su relativno mlado naselje nastalo u 17. stoljeću kada su Zrinski ondje počeli kopati željeznu rudu. Zbog neisplativosti je posao ubrzo napušten, no Fužinama je iz toga vremena ostalo ime. “Fužinarstvo” je pojam za iskop i preradu (željezne) rude, a korijen riječi vjerojatno dolazi od talijanskog izraza “fucina” ili njemačkog “fusioniren”. Naselje se potom razvilo na Karolinskoj cesti (1726. – 1737.) koja povezuje unutrašnjost i more, kasnije na željezničkoj pruzi Zagreb- Rijeka (1873.) te danas na auto cesti Rijeka – Zagreb (1995.) s čvorištem u Vratima.

Gospodarstvo

Fužine su poznato turističko naselje i središte drvne industrije, a tradicija turizma seže iz 1874. godine.

Od turističkih atrakcija, u Fužinama su ukupno tri akumulacijska jezera: Bajer – izgrađeno pedesetih godina, Lepenica (1988.) te manje jezero Potkoš. Najznačajniji spomenik prirode je špilja Vrelo, otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kad se vadio kamen za potrebe izgradnje brane i ceste. Crkva sv. Antona Padovanskog najveći je sakralni objekt u Gorskom kotaru. Crkva je uređena lijepim mramornim oltarima, vrijednim slikama i kristalnim lusterima. Građena je punih 25 godina, od 1808. do 1833. godine na mjestu gdje se nekad nalazila kapelica i prvo fužinarsko groblje. Od originalnih djela u crkvi je “Posljednja večera” iznad oltara koja je restaurirana, originalni Križni put te freske koje je naslikao poznati hrvatski slikar Antonini početkom 20. stoljeća. Crkva je posvećena zaštitniku Fužina, svetom Antonu Padovanskom, dominira naseljem i noćnim osvjetljenjem daje mu posebno obilježje. Desetak kilometara od Fužina je kaubojski gradić Roswell.

Bajersko jezero

Redovita godišnja događanja:

Ljeto u Fužinama
Western dani

Kultura

Fužine imaju dugu tradiciju školstva (1875. godine) i glazbe od 1848. godine (danas puhački orkestar Hrvatskog Crvenog križa).

Fužine i Crkva sv. Antona Padovanskog. 4. srpnja 1930.

Sve preostale informacije saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Dr. Franje Račkog 19
51322 Fužine
T. +385 51 829 510
F. +385 51 835 768

E-mail: opcina@fuzine.hr

Čavle je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Povoljan prometno-zemljopisni položaj Rijeke u srednjeeuropskom prostoru je značajan preduvjet razvoja općina u riječkom prstenu, a tendencija širenja i suburbanizacija Rijeke potenciraju razvojne mogućnosti općine Čavle. Preko Grobničkog polja i većeg dijela područja općine prolazi državna cesta Zagreb – Rijeka, jedna od najvažnijih prometnica u funkciji prometnog povezivanja Hrvatske i središnje Europe.

NASELJA:

Čavle, Buzdohanj, Cernik, Grobnik, Ilovik, Mavrinci, Podčudnič, Podrvanj, Soboli i Zastenice.

Prostor današnje općine Čavle u povijesnom je smislu središnji dio nekadašnjega područja Grobničkog kaštela. Ono je obuhvaćalo cijelo Grobničko polje, te okolne krajeve koji su gravitirali grobničkoj utvrdi, srednjovjekovnome feudalnom sjedištu knezova Frankopana i kasnije grofova Zrinskih.

Položaj u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva i na rubu podalpskog areala, na mjestu ispreplitanja mediteranske i srednjeeuropske civilizacije, utjecao je na stvaranje specifičnih kulturno – povijesnih vrijednosti od najranijega vremena.

U prapovijesti ovo, kao i šire istočno jadransko područje, nastavaju Liburni, ilirsko pleme čiji se razvoj može pratiti od brončanog i željeznog doba do nove ere kada potpadaju pod rimsku vlast (1. do 5. st.) i gube svoja obilježja. Kao i drugdje, najznačajnije ostatke liburnske civilizacije u prostoru predstavljaju nekadašnja gradinska naselja, odnosno utvrđenja na uzvisinama i dobro branjenim prostorima. Najčešći toponim koji se vezuje za gradine je Gradac ili Gradišće, kakav susrećemo i ovdje. Međutim, strateški i obrambeni značaj ovoga područja dolazi još više do izražaja u prvim stoljećima naše ere zbog opasnosti od provala barbarskih naroda. Tako se u 4. stoljeću gradi na potezu od Rijeke (Tarsatica) prema Vrhniki (Nauportus) u Sloveniji obrambeni sustav s masivnim zidom i kulama, a njegovi su ostaci ubicirani na nekoliko mjesta na širem području Grobinštine.

S obzirom na značaj graničnog područja, može se pretpostaviti da utvrda na grobničkoj uzvisini postoji već u antičko vrijeme, a danas očuvana struktura potječe iz srednjega vijeka. Kaštel Grobnik bio je ključna točka obrambenog sustava, jer je nadzirao polje i krak ceste prema Vinodolu. Vjerojatno je i Grobnik, poput Kastva poslužio kao utočište (refugium) bjeguncima iz antičke Tarsatice kad su je godine 799. razorili Franci. U 10. je stoljeću granica Hrvatske bila na Rječini, pa Grobnik opet postaje granična utvrda.

Međutim, prvi pisani spomen srednjovjekovnoga Grobnika datira tek iz Vinodolskog zakona godine.1288. Kaštel u to vrijeme, zajedno s drugim vinodolskim općinama: Trsatom, Bakrom, Hreljinom, Drivenikom, Grižanama, Bribirom, Novim i Ledenicama, pripada župi Vinodol, koja je od godine godine 1225. nasljedno leno knezova krčkih Frankopana, pa sve do pada plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana godine 1671.

O značaju Grobnika kao srednjovjekovnog središta na širem prostoru govori i činjenica da je nakon bitke kod Udbine 1493., dio crkvenog kaptola koji je pobjegao iz razrušenog Modruša osnovao grobnički kaptol koji postoji sve do kraja 18. st. Tako je Grobnik, pored upravne i obrambene uloge, dobio i značajnu crkvenu funkciju.

Upravnom području grobničkoga kaštela pripadala su ova sela: Ilovik, Rečina, Jelenje, Podkilavac, Podhum, Zastenice, Velike i Male Dražice, Sudan, Podčudnić, Podrvanj, Cernik, Buzdohanj, Hrastenice, Svilno, Orehovica i Tutnovo.

Gospodari Grobnika bili su knezovi Frankopani 1225. – 1566., grofovi Zrinski 1566. – 1671., barun Franjo Rigoni i austrijska carska komora 1671. – 1725., grofovi Perlas 1725. – 1766., grofovi Batthyany 1766. – 1872. i knezovi Thurn-Taxis 1872. – 1945., kada postaje državno vlasništvo.

Ruralna naselja na feudalnom prostoru kaštela razvila su se na temelju stočarstva i poljodjelstva, a kasnijim razvojem uz ceste i zapuštanjem ruralnog gospodarstva, nisu znatnije očuvala tradicijske građevne strukture i ambijente.

Promjenom gospodarskih prilika u 19. stoljeću, grobničko se podgrađe širi i razvija kao trgovačko i obrtničko lolalno središte, te poprima urbane karakteristike. Kao tranzitno i trgovačko središte razvija se Cernik, naselje uz staru prometnicu na putu od Grobnika prema Bakru, a uz Lujzinskiu se cestu razvijaju mlađa naselja Soboli i Čavle – današnje sjedište općine

Dolina Rječine je specifični biotop vezan uz flišnu podlogu (nekarbonatna flišna distrična smeđa tla, vodo-nepropusna), pa je stoga ovo područje bogato izvorima, a odlikuje se svježinom i specifičnom mikro-klimom u krškom okruženju. Dolina se pruža gotovo od Slovenije (od Ilirske bistrice) preko uvale Dletvo, pa sve do Bakarskog zaljeva.

Dolinom Rječine prodire kontinentalni utjecaj prema moru preko bukovih i kitnjakovih šuma, dok s druge strane od mora dolinom prodiru mediteranski utjecaji (šuma bjelograbića s lovorom i pojedinačna crnika). Kontinentalni utjecaj daleko nadmašuje mediteranski.

U najnižem području Grobničkog polja i Rječine dolazi umjereno topla sredozemna kišna klima. Ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22oC, zimsko kišno razdoblje je široko raspoređeno sa zimskim maksimumom listopad-studeni, te na proljetno razdoblje travanj-lipanj. Srednja godišnja temperatura je 13,1oC. Srednja godišnja količina padalina je između 1.859 m (Čavle) i 2.139 m (na 310 m n.v. – Podkilavac).

Drugi tip klime je umjereno topla kišna klima koja se visinski nastavlja na prethodnu. Srednja godišnja temperatura je između 7-8oC. U ovoj klimi ne postoji sušno razdoblje, a padaline su jednako raspoređene na cijelu godinu. Srednja količina padalina je od 2.000-3.000 mm godišnje. (Platak ima 3.349 mm).

Pomoć

IVANA CVITAN POLIĆ, MAG.CULT.
Općinska načelnica

KONTAKT I ADRESA:

Općina Čavle
Čavja 31, 51219 Čavle, Hrvatska

T: (+385) 51 208-300
T: (+385) 51 208-310
F: (+385) 51 208-311

E-mail: opcina@cavle.hr